Vrste drveta

Vrste drveta

Na svijetu postoji između 30.000 i 40.000 različitih vrsta drveta, od koji se oko 400 vrsta nalazi na tržištu. Svako drvo ima svoj osobni karakter te specifičnu nijansu boje.

 

Mekane vrste drveta

Vrste drveta relativno osjetljive na udarce i ogrebotine kao što su bor, smreka, ariš i jela.


Čvrste vrste drveta

Karakteriziraju ih u odnosu na mekane vrste velika rezistentnost na vanjska oštećenja, primjerice javor, bukva, hrast, jasen.


Crnogorično drvo (zrelo drvo, bez bojane nukleacije)

  • smreka: drvo za građevinski materijal za oplate, dovoljno otporno, dobro se suši, zbog stvaranja smole se teško impregnira
  • jela: područja primjene kao i smreka, jednostavna površinska obrada

Crnogorično drvo (bojana nukleacija)

  • bor: otporniji od jele i smreke, ne može se dobiti bez pukotina, intenzivna pojava smole i nedostatak grana
  • douglasie: čisto jezgreno drvo, otpornije od bora, moguća primjena u područjima pojave privremene vlage
  • europski ariš: isto tako otporan kao i douglasie, sadrži međutim obojanja, i bez zaštite je rezistentan na utjecaje atmosferilija. Pod djelovanjem UV-zračenja stvara se sivo-srebrna patina.


Bjelogorično drvo (zrelo drvo, bez bojane nukleacije)

  • crvena bukva: manja otpornost od smreke i jele, nije pogodna za primjenu u vanjskom području

Bjelogorično drvo (jezrgreno drvo s bojanom nukleacijom)

  • hrast: klasičan građevinski materijal za nosive konstrukcije izložene opterećenju vlagom, ali samo kao jezgreno drvo (ne cijepano drvo), sadrži obojanje, na željezo reagira plavičastom bojom.

 

Postojanost površine drveta

Postojanost površine drveta – Za zaštitu površine drveta se kod montaže prozora uporabljene vrste drveta dijele u skupine premaza:

  • Crnogorično drvo grupa premaza I – Bor, ariš, douglasi, pitch pinija i oregon pinija
  • Crnogorično drvo grupa premaza II – Smreka, jela, crveni cedar
  • Bjelogorične vrste drveta iz tabele vrsta drveta svrstane su u grupu premaza III

Faktor postojanosti je iskustvena vrijednost i iskazuje relativnu postojanost površine jednog građevinskog elementa. Faktor postojanosti ne reproducira apsolutnu vrijednost. Kod normalnog i indirektnog djelovanja atmosferilija faktor može biti i veći. Kod kritičnih konstrukcija ili presvjetlih i bezbojnih lazura se faktor mora reducirati.

 

Primjer: Postojanost pokrivnog bijelog premaza na crnogoričnom drvetu(h= 3,0) odgovara trostrukoj postojanosti svijetlog lazurnog premaza pod istim uvjetima.

 

Pogledajte više o izdržljivosti različitih vrsta drveta.