Pass-net i u Hrvatskoj

Sve građevine koje će se u Hrvatskoj graditi poslije 2011. godine trebale bi biti građene prema Akcijskom planu za energetsku učinkovitost koji je 31. siječnja 2008. godine donio Europski parlament u svojoj rezoluciji 2007/2106 (INI). Da, podsjetimo, energetski standard pasivne kuće jest onaj koji za stambenu grijanu zgradu predviđa energetsku potrošnju od 15 Kwh/m2, što je 10 do 15 puta manje nego što se za zagrijavanje kuća troši danas.

Kvalitetan sloj izolacije, zabrtljeni prozori i vrata koji osiguravaju sprečavanje gubitaka topline, sustavi za strujanje zraka koji osim prozračivanja imaju zadatak da dodatno čuvaju energiju u unutarnjem prostoru te korištenje obnovljivih izvora energije za dobijanje toline (posebice sunčeve energije) neophodni su za standard pasivne kuće.
Tijekom ljetnih mjeseci unutrašnjost kuće od prekomjerne topline štite sustavi sjenila, žaluzina i tendi, a tijekom zimskim mjeseci prostor dodatno zagrijava sunce koje dodatno prodire kroz posebno projektirane otvore (prozore).
Bolja toplinska izolacija, stalno cirkuliranje svježeg zraka čija je temperatura kontrolirana tijekom cijele godine, upotreba najsuvremenije tehnologije i energetski učinkovit način poimanja stanovanja postati će u skoroj budućnosti standard i kod nas. Da je tome tako svjedoći i uvođenje energetske iskaznice koje je i u domaćim propisima predviđeno pa se tako energetika zgrade postavlja kao primarni element u borbi za smanjenje zagađenja okoliša i uštedu sve skuplje energije.
U Njemačkoj se gradi pasivno

Lokalna zajednica u Njemačkoj već je 2006. godine krenula s takvim poimanjem gradnje, a to se očekuje i u Hrvatskoj. Naime, u Frankfurtu na Majni, prema riječima Ljubomira Mišćevića, profesora na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu lokalne su vlasti odlučile graditi po energetskom standardu pasivne kuće sve objekte koje sama lokalna zajednica financira iz gradskog proračuna. Tako su svi dječji vrtići, domovi zdravlja, bolnice te socijalni stanovi čija je gradnja započela nakon 2006. godine projektirani kao objekti pasivnog standarda, dakle do monimuma smanjene potrošnje energije za zagrijavanje i pripremu tople vode. Tako je na primjeru šire zajednice pokazan interes za pasivnu gradnju.
U svijetu je poznato da je cijela ideja o pasivnoj gradnji potekla od njemačkog stručnjaka dr. Feista koji je prvu pasivnu kuću sagradio u Darmstadtu još 1991. godine te je 7. listopada 2006. svečano proslavljena petnaestogodišnjica te gradnje. Naime dr. Feist zaključio je nakon višegodišnjih istraživanja kako se u zgradarstvu troši previše energije (uglavnom fosilna goriva koja nisu obnovljiva niti neiscrpna) i kako bi uštede u energiji, a samim time i zaštitu okoline mogla omogućiti energetski učinkovita gradnja kuća koje će trošiti mnogo manje energije za funkcioniranje. Tako je gradnja kakvu poznajemo postala prošlost, a energetske uštede postale standard.
Pasivna kuća

Da podsjetimo, pasivna kuća predstavlja objekt u kojem je tijekom cijele godine prisutna ugodna temperatura, kako tijekom zimskih tako i tijekom ljetnih mjeseci i to uz odricanje na ugradnju zasebnog sustava grijanje, odnosno sustava klimatizacije. Ovakav model gradnje omogućava visoki stupanj stambenog komfora uz potrošnju energije za zagrijavanje koja je manja od 15 kWh/m2a i uz zadovoljenje primarnih energetskih potreba uključujući toplu vodu i struju u kućanstvu uz potrošnju ispod 120 kWh/m2a.

Takav se standard sada želi uvesti i u hrvatsku stanogradnju, jer pasivna jest kuća koja utroši i do 80% manje energije u usporedbi s niskoenergetskom kućom i do 90% u usporedbi s konvencionalnim građevinskim objektima. Preračunato u potrošnji lož ulja: pasivna kuća u stanju je normalno funkcionirati uz potrošnju manju od 1,5 l po kvadratnom metru na godinu. Ovakvu energetsku uštedu pasivna kuća dostiže zahvaljujući dvama temeljnim fizikalnim principima: uklanjanju toplinskih gubitaka i optimizaciji slobodnog dobivanja energije.

Pass-net

U program EU Pass-net za promicanje „pasivne kuće“ kao energetskog standarda uključena je Hrvatska kao jedina zemlja koja nije članica EU uz Austriju, Njemačku, Švedsku, Veliku Britaniju, Belgiju, Češku, Sloveniju, Slovačku i Rumunjsku. Priznanje je to i za domaće stručnjake koji o energetici zgrade sustavno govore posljednjih dvadesetak godina nastojeći da do investitora, graditelja i zakonodavca prodru s novim riješenjima koji vode ka niskoenergetskoj gradnji i dalje ka pasivnoj kući kao standardu.
Izvor: www.masmedia.hr