Poticaje s obnovljivih izvora preusmjeriti na energetsku efikasnost

Dugoročno nije moguće dijeliti proizvodnju energije na tržišnu i poticanu, već treba izgraditi jedinstveno tržište koje će se bazirati na realnim troškovima, smatra Goran Granić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar.

Hrvatska treba definirati novu energetsku politiku do 2050. godine i duže, a njezina temeljna odrednica treba biti energetska efikasnost. Dugoročno nije moguće dijeliti proizvodnju energije na tržišnu i poticanu već treba izgraditi jedinstveno tržište koje će se bazirati na realnim troškovima. A poticaje umjesno na obnovljive izvore valja usmjeriti na energetsku efikasnost.To su samo neke od preporuka koje je ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar Goran Granić iznio u petak na 20. forumu Dan energije u Hrvatskoj kojeg je organiziralo Hrvatsko energetsko društvo (HED).Skup je okupio brojne domaće i inozemne energetske stručnjake, a glavna tema foruma je Treći energetski paket i ostale direktive iz energetike, koji uređuju europsko tržište energije i podrazumijevaju velika ulaganja u energetiku.\”Liberalizacija tržišta i politika prema obnovljivim izvorima energije ozbiljno je ugrozila sigurnost opsrkrbe hrvatskog tržišta energijom.U budućnosti tretman obnovljivih izvora ozbiljno će utjecati na razvoj energetskog tržišta. Neodrživo je da postoji povlaštena i nepovlaštena proizvodnja, jer će u budućnosti smanjiti interes investitora za prostor izložen tržištu\”, kazao je Granić.Komentirajući očekivana kretanja tržišta pojedinih energenata, Granić je kazao kako je tržište nafte i naftnih derivata koje je dominantno u potrošnji i utjecaju na klimu po svim elementima opadajuće, te da će ono najviše osjetiti promjene u budućnosti.No, kazao je, nije isključeno da će se nafta vratiti kao gorivo za proizvodnju električne energije kad se riješe problemi s emisijom i skladištenjem CO2.Slično je i s ugljenom koji također neće nestati iz upotrebe, a kako tehnologije vezane za rješavanje problema CO2 značajno napreduju što opet poskupljuje cijenu proizvedene energije, očekuje se da će ta cijena biti konkurentna do 2030. godine.Plinsko tržište u budućnosti će imati različitu dinamiku jer će se kroz njega prelamati razni utjecaji, no ostvari li se politika energetske efikasnosti, potrošnja plina u budućnosti trebala bi se smanjiti. Također, politika smanjenja CO2 imat će za posljedicu mjerenje učinka korištenja plina.Preporuka je povezivanje s plinskim sustavima drugih zemalja, što značajno doprinosi sigurnosti opskrbe.Toplinska energija nije tržišna kategorija, ali će povećanje energetske efikasnosti smanjiti njezinu potrošnju. Energetska efikasnost u zgradarstvu dolazi u fokus, a već sada se u Hrvatskoj može prepoznati da podizanje svijesti i rast interesa za povećanje doprinosa energetskoj učinkovitosti.\”Kad bi samo 3 posto površine poslovnih zgrada u Hrvatskoj a riječ je o 5 milijuna četvornih metara, smanjilo gubitak energije na 25 do 50 posto, Hrvatska bi ispunila svoje obveze vezane za uštedu energije\”, kazao je Granić.Kod nuklearne energije pitanje povjerenja ključno je i važnije od pitanja cijene, kazao je Granić. Danas se razvijaju manji sustavi prikladni za manje zemlje, a Hrvatska u budućnosti ne treba isključiti mogućnost zajedničkih projekata sa Slovenijom ili Mađarskom.Kod hidroelektrana ključno je pitanje zaštite okoliša. Zahtjev je da se doprinos objektivno valorizira i stvore uvjeti za iskorištavanje preostalih hidroenergetskih potencijala, a ovdje ekstremni pristupi mogu štetiti i zaustaviti njihovu gradnju, kazao je Granić.Što se tiče energije vjetra u Hrvatskoj je instalirano 89 megavata, do kraja sljedeće godine bit će 20 megavata, a do 2020. godine 1.200 megavata instalirane snage. To je brzorastući segment i interes za njega je velik, pa će tako u Europi do 2050. godine biti 735 gigavata instalirane snage.Kod solarne energije svakodnevno se registrira pad cijene proizvodnje i nije daleko dan kad će se cijene izjednačiti. U slučaju biomase u Hrvatskoj se danas još uvijek 50 posto domaćinstava grije na drva, što će se u budućnosti smanjiti. Geotermalna energija u hrvatskoj ej potpuno neiskorištena.\”Danas u Hrvatskoj imamo 64,18 megavata projekata registriranih za proizvodnju bioplina i tu je ključno pitanje održivosti. U situaciji smo da u Hrvatskoj moramo uvoditi ravnotežu između energetike i proizvodnje hrane, jer dođe li do poremećaja trpjet će proizvodnja hrane.Ravnatelj Uprave za energetiku u Ministarstvu gospodarstva Darko Horvat kazao je da se implemetacijom trećeg paketa u svoje zakonodavstvo Hrvatska uklapa u međunarodno i europsko energetsko tržište, kao i da su četiri energetska zakona spremna za proceduru.No, s obzirom da je izborna godina, zakoni će morati pričekati novu sastav Vlade i Sabora, kao i potpisivanje ugovora s austrijskim partnerima za jedan od četiri programa iz fonda IPA za energetiku.

www.bankamagazine.hr