Što podrazumijevamo pod izrazom pasivna potrošnja?

Tko u budućnosti želi ispravno razmišljati i napraviti mudar korak može razmisliti o „pasivnoj potrošnji“.

Ovaj izraz označava koncept u postupanju s energijom koji ide puno dalje negi li je to slučaj sa “kućama sa super niskom potrošnjom”. Reducirajući gubitke topline na minimum objekt sa “pasivnom” potrošnjom energije mora funkcionirati odričući se u cijelosti “aktivnog” sustava zagrijavanja.

Umjesto toga iskorištava se “pasivna” solarna energija i neiskorištena toplina koja se neizbježno pojavljuje u svakom domu.Minimalno 15 kilovat sati po kvadratnom metru godišnje – ovo su potrebe za energijom za zagrijavanje u objektu s „pasivnom“ potrošnjom energije. Ova količina odgovara vrijednosti od 1,5 l loživog ulja ili 1,5 kubičnom metru plina.

Ovako funkcionira energetski koncept “pasivne” potrošnje energije: objekt je u cijelosti potrebno optimalno izolirati, ne samo zidove i krov nego i pod i podrum.

Osobito je važno postavljanje odgovarajućih prozora koji štede enrgiju. Na taj će se način smanjiti trasmisija gubitka topline, tj. “istjecanje” topline kroz vanjski omotač objekta.

Osim toga svaki je objekt s „pasivnom“ potrošnjom energije izoliran od vjetra kako bi se i na taj način izbjegao gubitak topline.Kako bismo osigurali očuvanje normalne klime življenja u ovakvom objektu potrebno je u objektu postaviti odgovarajući sustav prozračivanja i iskorištavanja neiskorištene topline.

Sustav funkcionira tako što se iskorišteni zrak usisava, a svježi zrak ulazi u prostorije – no svježi zrak koji tek ulazi zagrijava se prije toga zahvaljujući sustavu koji usisava već iskorišteni i zagrijani zrak.

Tako neiskorištena toplina u domu nastala od kuhanja, osvjetljenja, štednjaka i frižidera i ostalih uređaja može se još uvijek iskoristiti za zagrijavanje svježeg zraka.

Osim toga ovdje spada još i solarno “pasivno” iskorištavanje energije. Velike površine prozora kroz koje prolazi sunčeva svjetlost akumuliraju i primaju veliku količinu iskoristive topline.

Može se iskoristiti i geotermalna energija:

svježi zrak koji tek struji u objekt prolazeći najprije kroz kanal izgrađen na određenoj dubini gdje se konstantna toplina tla brine za zagrijavanje ovog svježeg zraka i to tijekom zimskih mjeseci, a tijekom ljetnih mjeseci isti ovaj zrak služi za rashlađivanje.

U oba slučaja štedimo energiju koju nam podaruje prirodna okolina.