Ušteda energije i toplinska zaštita

Investicijska ulaganja moraju zbog dugog vijeka trajanja objekata biti trajna, naročito u pogledu uštede energije. Građenje koje štedi energiju ne čuva samo naš novčanik,već predstavlja i važan doprinos očuvanju okoliša i klime.

Glave karakteristike građenja koje štedi energiju su:

Toplinska zaštita: optimiranje građevinske toplinske zaštite svih zidnih površina koje prenose toplinu, krovnih i stropnih površina kao i odabir prozora i prozorskih konstrukcija sa što je manje mogućim koeficijentim tolinskog prolaza. Vanjski zidovi utječu na potrebe za energijom samo jednim malim dijelom. Veći dio energije se gubi preko prozora, krova, podruma, a najveći dio ventilacijom. Toplinska zaštita je usko povezana sa zaštitom od vlage. Oštećenja od vlage uglavnom su posljedica loše termo-izolacije. Termoizolacijske sposobnosti materijala se značajno smanjuju djelovanjem vlage, što je moguće više elimirati toplinske mostove.

Ograničavanje izmjene zrake na higijenski dopuštenu mjeru odnosno ugradnja uređaja za kontrolirano odzračivanje stana. Prekomjerno provjetravanje kao i iz toga proizašli gubici topline usljed propusnosti u omotaču objekta (prozori i fuge) moraju se izbjegavati.

Optimiranje uređaja za grijanje, ugradnja,e racionalizacija stupnja učinkovitosti te kontrola utroška topline

Pozicioniranje kuće prema potrebama za energijom – aspekti zaštite od vjetra, količina stabala i sjene koju stvaraju, orijentacija prema stranama svijeta svakako treba biti uzeta u obzir. Tlocrt se pozicionira prema suncu. Kuže na položaju zaštićenom od vjetra trebaju manje enrgije grijanja.

Što je moguće kompaktniji oblik gradnje: obketi s nižim relacijama povšina/ volumen iskazuju manje toplinske gubitke.

Oblikovanje tlocrta, određivanje dubine prostora (osvjetljenje, odzračivanje) kao i položaj određen prema vrsti namjene prostorija, s ciljem koristiti iste bez uređaja za regulaciju zraka i dodatnog osvjetljenja

Zone temperatura u prostorijama: zagrijavane i nezagrijavane prostorije su obuhvaćene zonama, dnevni boravci po mogućnosti okrenuti prema istoku, jugu i zapadu, nezagrijavane nus-prostorije pema sjeveru. Prodor hladnog zraka u kuću se može smanjiti i ugradnjom vjetrobrana.

Gradnja primjerena klimatskim uvjetima: termička stabilnost se stvara zaštitom od štetnih klimatskih utjecaja na građevinski objekat. Način građenja i konstrukcija koja omogućuje akumulaciju topline mogu ublažiti izmjene vanjske temperature te te imati utjecaja na unutarnju klimu objekta.

Korištenje pasivne solarne energije, ekološka kućna tehnika i štednja pitke vode

Mjerodavne propise za način gradnje koji štedi energiju daj pravilinik o uštedi energije (EnEV), pri čemu taj pravilnik polazi od promatranja energije u cjelini, to znači da se ograničenje potrošnje primarne energije mora postići kombinacijom kako poboljšane toplinske energije tako i poboljšane tehnike postrojenja.

Kuće s niskim energetskim potrebama pokazale su se potkraj 90-tih godina kao jednostavan, cjenovno povoljan standrad. Konzekventan dalji razvoj kuće s niskim energetskim potrebama predstavlja pasivna kuća. Pasivna kuća također označava standard gradnje, a ne određeni način gradnje.

Energetska iskaznica kuće

Prilikom gradnje, prodaje ili najma zgrade svaki objekat u Njemačkoj mora od 01.’7.2008. imati energetsku iskaznicu. Ta energetska iskaznica će omogućiti potrošačima usporedbu i procjenu energetske učinkovitosti objekta. Energetska iskaznica također informira potrošače objektivno, ukazuje na potencijale uštede i omogućuje uspordbu energetskih potreba kuće na jednostavan način.

Drugačije nego kod automobila ili kućanskih uređaja kupac ili najmoprimac stana ili kuće zna vrlo malo o energetskim potrebama. Prema smjernicama Europskog parlamenta ubuduće će svaki onaj tko prodaje ili daje u najam stariji objekat ili postojeći stan predočiti energetsku iskaznicu objekta. Ta iskaznica daje zapravo informaciju koliko je energetski učinkovta ta nekretnina.

U privatnim kućanstvima grijanje predstavlja veli troškovni faktor u ukupnim troškovima kućanstva. U Njemačkoj se još uvijek jedna trećina potrošnje primarne energije koristi za grijanje prostora i pripremu tople vode. Osim toga je i dalje potrošnja energije u objektima za njene koisnike nepoznata veličina. Pomoću energetske iskaznice će se prilikom kupnje, gradnje ili najma moći procjeniti očekivana potrošnja energije i s njom u vezi odgovarajući troškovi.

Najmoprimci i kupci objekata imaju od 04.01.2006. pravo uvida u energetsku iskaznicu prije potpisivanja ugovora. Energetska iskaznica služi isključivo kao informacija budućim korisnicima. Pravni zahtjevi se ne mogu tražiti iz energetske iskaznice.

Od 04.01.2006. su vlasnici zgrada i stanova obvezni predočiti energetsku iskaznicu zainteresiranim za kupnju ili najam. Ukoliko se ne prodaje novi stan ili objekat onda nema povoda za ispostavljanje energetske iskaznice. Energetska iskaznica omogućuje vlasnicima stanova i kuća da na tržištu korektno predstave energetsku kvalitetu istih. Tako će ugovorna stranka po prvi put imati pregled očekivanih investicija u omotač zgrade ili u nova postrojenja za grijanje prije potpisivanja ugovora. Na taj način će se povećati i atraktivnost objekta.

Odredbe toplinske zaštite

Zbog udjela emisije CO2 u SR Njemačkoj nastalog zagrijavanjem objekta (red veličine 30 % ukupne emisije CO2) donesen je zaključak da se povećanjem termičko-tehničkih zahtjeva na objektima postigne redukcija CO2 emisije.

Trenutačno vrijedeće odredbe toplinske zaštite teže smanjenju potrebe za energijom zagrijavanja u poređenju sa starim odredbama za 30%. I kod adaptacija postojećih građevinskih objekata neophodno je pridržavanje zadanih parametara iz odredbi o toplinskoj zaštiti.

Ciljevi nove odredbe o toplinskoj zaštiti građevinskih objekata i građevinskih elemenata dijele se na sljedeća područja:

Novoizgrađeni objekti s normalnim temepraturama unutarnjeg prostora kao što su objekti za stanovanje, uredski i poslovni objekti, škole itd. novoizgrađeni objekti s temepraturama unutarnjeg prostora više od 12 i manje od 19°C kao što su proizvodne hale itd.

Građevinska proširenja postojećih objekata , primjerice nadogradnja

Ugradnja, zamjena ili obnova pojedinačnih građevinskih dijelova koji prenose toplinu

Posebni pojedinačni građevinski dijelovi i uređaji kao kutije za rolete, površinsko grijanje, uređaji za provjetravanje itd.

U odredbama toplinske zaštite opisani su različiti postupci dokazivanje dovoljne toplinske zaštite na objektima, kako dokazivanje ograničenja godišnje potrebe za toplinom grijanja (postupak toplinske bilance) tako i pojednostavljeno dokazivanje za male građevinske objekte (postupak za građevinske elemente).

Kod prve montaže ili proširenja vanjskih građevinskih elemenata može se primijeniti i treći postupak. Prva dva postupka će biti detaljnije predstavljena, jer oni imaju veliki udio u svim poznatim slučajevima primjene.