Veliki potencijal za povećanje energetske učinkovitosti na njemačkom tržištu toplinske energije

Na njemačkom tržištu toplinske energije postoji još uvijek veliki potencijal za uštede. U budućnosti će moderne tehnologije za korištenje obnovljivih izvora toplinske energije, koje ujedno imaju pozitivan učinak na zaštitu okoliša, kao što je solarna toplinska energija, toplinske pumpe, sustavi grijanja na ogrjevno drvo i drvne pelete povećati tržišni udio i tako udovoljiti ciljevima njemačke i europske klimatske politike.

Zahvaljujući Zakonu o obnovljivim izvorima energije (EEG) i Programa poticanja mjera za korištenje obnovljivih izvora na tržištu toplinske energije (MAP), u Njemačkoj su regenerativne energije doživjele dinamičan razvoj i tehnološki napredak.

Poticajne mjere trebale bi pridonijeti sličnom razvoju tržišta toplinske energije. Cilj Savezne vlade je povećati udio obnovljivih izvora energije u potrošnji toplinske energije s 8,8 posto u 2009. na 14 posto u 2020. godini.

Stoga Savezna vlada potiče mjere za povećanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije pri potrošnji i proizvodnji toplinske energije. Naglasak se pri tome stavlja na poticanje malih i srednje velikih tvrtki te kućanstava kroz subvencije za energetsko savjetovanje i zajmove s povoljnom kamatnom stopom za nabavu ili odgovarajuću preinaku postojećih sustava.

Njemačko tržište toplinske energije 

Više od 50 posto neposredne potrošnje energije u Njemačkoj otpada na toplinsku energiju. U strukturi toplinske energije, zgrade su najveći potrošači s udjelom većim od 50 posto. Slijedi industrija i potrošnja procesne topline s udjelom većim 30 posto. Ostalih cca. 15 posto odnose se na potrošnju tople vode i toplinske energije u kućanstvima.

Na kućanstva otpada više od jedne četvrtine ukupne neposredne potrošnje energije u Njemačkoj. Oko 90 posto energije u kućanstvima troši se za toplinsku energiju i pripremu tople vode. U prosjeku kućanstva u Njemačkoj troše osam puta više toplinske nego električne energije.

Budući da nije za očekivati da će se potrošnja energije smanjiti, važan čimbenik za smanjenje potrošnje primarne energije je povećanje energetske učinkovitosti. Potencijali za uštedu energije su posebice veliki kod sustava grijanja. U njemačkim kućanstvima instalirano je oko 18 mil. sustava za grijanje, a tek 12 posto tih sustava odgovara suvremenim standardima za energetsku učinkovitost i mlađe je od 10 godina. Kod starijih zgrada postoji velika potreba za modernizacijom, dok kod novogradnje uslijed pada tržišta stagnira potražnja za novim sustavima grijanja.

Stoga je njemačko tržište grijanja prvenstveno fokusirano na obnovu sustava grijanja s ciljem povećanja energetske učinkovitosti i zaštite okoliša. Pri tome se tržište toplinske energije nalazi tek na početku, a zbog postojećeg potencijala slovi kao „spavajući div“ zaštite okoliša. Modernizacija postojećih sustava odnosno adaptacija opreme ne pridonosi samo znatnom smanjenju troškova za potrošače, nego i značajnom smanjenju ukupne potrošnje primarne energije u Njemačkoj.

Bolja toplinska izolacija i učinkoviti sustavi grijanja u budućnosti će pridonijeti znatnoj uštedi energije. Potrebne tehnologije postoje – Njemačka je vodeći proizvođač energetski učinkovitih tehnologija – i pomoću njih moguće je ostvarit potencijal uštede energije od najmanje 30 posto. Novi sustavi grijanja već sada koriste do 40 posto obnovljivih izvora energije. Ta stopa bi se trebala i dalje povećati s obzirom da udio obnovljivih izvora energije u potrošnji toplinske energije u njemačkim kućanstvima iznosi samo 11 posto (izvor: Centar za istraživanje solarne energije i vodika Baden Württemberg – Zentrum für Sonnenenergie- und Wasserstoff-Forschung Baden Württemberg, ZSW, 2010)

Fosilna goriva kao nafta i plin još su uvijek najvažniji izvori za proizvodnju toplinske energije. To vrijedi za potrošnje toplinske energije u kućanstvima te za ukupnu proizvodnju toplinske energije u Njemačkoj koja je uglavnom proizvedena iz fosilnih goriva (91 posto) i tek manjim udjelom iz obnovljivih izvora (9 posto).

Tehnologije 

Na njemačkom tržištu toplinske energije različite tehnologije se natječu za što bolju poziciju na tržištu i nove kupce. Uz solarnu termalnu energiju i toplinske pumpe, tržište određuje prije svega biomasa. Iz krute i tekuće biomase te bioplina proizvodi se 90 posto toplinske energije proizvedene iz obnovljivih izvora (izvor: Savezno ministarstvo za okoliš, zaštitu prirode i sigurnosti reaktora – Bundesministerium für Umwelt, Naturschutz und Reaktorsicherheit, BMU, 2010)

Važnu ulogu imaju kaminske i kaljeve peći kao i suvremeni sustavi grijanja na drvo (cjepanice, peleti, sječka). Njemačka je vodeći proizvođač peleta u Europi i zbog nedovoljne domaće potražnje izvozi oko jedne trećine proizvodnje. Peleti proizvedeni u Njemačkoj prvenstveno služe za proizvodnju topline što je zbog velike učinkovitosti od preko 90 posto znatno efikasnije nego korištenje peleta za proizvodnju električne energije primjerice u Sjevernoj Americi.

Programi, poticaji i razvoj njemačkog tržišta toplinske energije 

U okviru paketa energetsko-klimatskih mjera EU-a iz 2007. godine postavljeni su ciljevi poznati kao „3×20% do 2020. godine“. Definirani ciljevi uključuju smanjenje potrošnje primarne energije za 20 posto, smanjenje emisija stakleničkih plinova za 20 posto te povećanje udjela obnovljivih izvora energije od 20 posto u neposrednoj potrošnji energije.

Savezno ministarstvo za okoliš, zaštitu prirode i sigurnosti reaktora (Bundesministerium für Umwelt, Naturschutz und Reaktorsicherheit, BMU) s tkz. Integriranim energetskim i klimatskim programom (Integriertes Energie- und Klimaprogramm, IEKP) stvorilo je okvir za suvremenu, sigurnu i ekološki prihvatljivu opskrbu energijom. U sklopu tog programa, Pravilnik o uštedi energije bitan je dio energetske politike i politike zaštite okoliša SR Njemačke.

Država na različite načine potiče provođenje mjera za povećanje energetske učinkovitosti ili korištenje obnovljivih izvora energije, među ostalim, kroz programe Saveznog ministarstva za gospodarstvo i tehnologije (Bundesministerium für Wirtschaft und Technologie, BMWi), Saveznog ureda za gospodarstvo i kontrolu izvoza (Bundesamt für Wirtschaft und Ausfuhrkontrolle, Bafa) ili Njemačke razvojne banke (Kreditanstalt für Wiederaufbau, KfW).