Zimske energetske uštede

Zimi se gotovo 90% ukupne potrošnje energije u kućanstvu potroši na zagrijavanje prostorija i pripremu tople vode. Upravo zbog toga visoki troškovi grijanja opterećuju naš kućni budžet, a isto tako se ujedno i zagađuje okoliš.

Početkom sezone grijanja rastu i troškovi stanovanja, dani su hladniji a noći sve duže. No da li se i u tim okolnostima može smanjiti iznos za energiju? U slijedećim poglavljima biti će obuhvaćene neke mjere energetske učinkovitosti kojima bi se trebalo olakšati „zimsko“ stanje kućnoga budžeta. Zimi se gotovo 90% ukupne potrošnje energije u kućanstvu potroši na zagrijavanje prostorija i pripremu tople vode. Upravo zbog toga visoki troškovi grijanja opterećuju naš kućni budžet, a također se ujedno i zagađuje okoliš. Zbog ovako visokih utvrđeno je nekoliko jednostavnih savjeta kako smanjiti troškove grijanja.

 

Savjeti kako smanjiti troškove grijanja zimi

Vrlo jednostavan, a ujedno i jedan od najisplativijih načina smanjenja troškova grijanja nudi novi energetski učinkovit sustav grijanja.

Novi sustavi mogu smanjiti troškove grijanja čak 30-40% naspram zastarjelih sustava grijanja. Zbog toga bi trebalo sustave starije od 15 godina po mogućnosti što prije zamijeniti. Zbog velikih ušteda pri korištenju novih sistema grijanja, amortizacija novih sustava otplaćuje se već kroz par godina. Posebno su u ovom slučaju za preporuku plinski kondenzacijski aparati (vrlo visoka učinkovitost), oni rade na visokom stupnju iskorištenja upravo zbog toga što iskorištavaju zaostalu toplinsku energiju sadržanu u temperaturi dimnih plinova.

A što se tiče dimnih plinova, od iznimne je sigurnosne i energetske važnosti imati ispravan i pročišćen dimnjak jer ispravan dimnjak smanjuje mogućnost trovanja ugljikovim monoksidom, te štedi energiju.

Također potrebno je pravilno dimenzionirati sustav, što je potrebno povjeriti stručnjacima, kako bi kapaciteti kotla i radijatora odgovarali potrebama kuće. Ako postoji kotao koji je 50% većeg kapaciteta od potrebnog, troškovi za grijanje se mogu povećati i za 15%.

Predimenzionirani kotlovi troše više energije, stvaraju veće troškove, više zagađuju okoliš i pružaju lošiji toplinski ugođaj u prostoru te zauzimaju više prostora. Kao energent, preporuka je prirodni plin jer su trenutno troškovi za grijanje i do 45% manji u odnosu na troškove grijanja s lož uljem.

Plin ima znatno manje emisije CO2, emisije NOX su zanemarive, a emisije SO2 gotovo i ne postoje, stoga je i ekološki prihvatljiviji.

Zbog velikih ušteda pri korištenju novih sistema grijanja, amortizacija novih sustava otplaćuje se već kroz nekoliko godina. Osobito se to odnosi na plinske kondenzacijske aparate vrlo visoka učinkovitost koji rade na visokom stupnju iskorištenja upravo zbog toga što iskorištavaju zaostalu toplinsku energiju sadržanu u temperaturi dimnih plinova

 

Regulacija temperature

Dobra regulacija temperature također pridonosi uštedama, jer svaki stupanj smanjenja temperature štedi do 6% ukupne potrošnje energije.

Zbog toga dnevna temperatura prostorija ne bi trebala prelaziti više od 20ºC, a u noćnom režimu rada sustava, ona bi trebala biti manja za 5ºC od dnevne.

Termostatski ventili koji se teško zakreću, reguliraju ili su neispravni potrebno je zamijeniti kako bi se sigurno i točno mogla održati potrebna temperatura prostorija.

Također, potrebito je gasiti radijatore s regulatorima topline, kada se ne boravi u stanu.

Ukoliko se koriste termoakumulacijske peći, pogodnije ih je „puniti“ od 21 do 7 sati u doba nižeg tarifnog razdoblja. Također ukoliko je pod hladan, nema potrebe za pojačavanjem grijanja – postavi se tepih ili prirodna podnu oblogu, i dobije se viši stupanj ugode.

Korištenjem modernih sustava regulacije kao što su termostati i termalni osjetnici moguće je ostvariti znatne uštede. Moderni sustavi grijanja mogu biti upravljani iz boravišnog prostora putem sobnog termostata kojim se namješta dnevna temperatura prostorije. Pomoću temperaturnog osjetnika regulacija pokušava izjednačiti sobnu temperaturu sa željenom temperaturom.

Kod takvih sustava radijatorski ventili ne smiju biti neispravni ili zatvoreni jer u tom slučaju neće dobiti dovoljnu količinu ogrjevne energije. Budući da regulacija u tom slučaju pokušava postići željenu temperaturu nepotrebno se troši energija na zagrijavanje vode i pokretanje cirkulacione crpke. Ugradnjom termostatskih ventila na radijatorima može se uštedjeti i do 20% energije za grijanje. Naravno termostati i osjetnici ne smiju biti postavljeni u blizini izvora topline kao što su peći, radijatori, štednjaci i sl., ali ni pokraj prozora ili vrata, jer će to onemogućiti njihovo ispravno djelovanje.

Hladan zrak ulazi u dom kroz brojne pukotine i rupe, posebice oko prozora i vrata, ali i na mjestima ulaska instalacija u kuću. U takvim je prostorijama propuh, nisu udobne i teško ih zagrijati. Procjenjuje se da ovakve pukotine i rupe uzrokuju 25 do 40% ukupnih toplinskih gubitaka u starijim kućama. Naravno, kako bi se spriječila “curenja” topline kroz sitne otvore na prozorima i vratima, duž cijelog okvira moguće je zalijepiti spužvaste vrpce koje ne propuštaju toplinu, a mogu uštedjeti od 10 do 15 % toplinske energije.

 

Prozračivanje i izolacija

Pomoću kvalitetnog prozračivanja prostorija može se uštedjeti puno energije. Kratko i jako provjetravanje je puno kvalitetnije nego duže provjetravanje otvaranjem jednog prozora (stalno otvoren na kip). Prednost trominutnog provjetravanja (pogotovo ukoliko se napravi propuh) je da se izvrši cjelokupna izmjena zraka, a zidovi, pod i namještaj zadrže temperaturu te se čim zatvorimo prozor svjež zrak brzo ugrije.

Ventilokonvektori, radijatori i ostala grijača tijela moraju imati mogućnost slobodne predaje energije okolnom prostoru, te trebaju biti adekvatno postavljeni, te zbog toga ni u kom slučaju ne bi smjeli biti zaklonjeni od namještaja ili sličnih zapreka.

Također dodatno izoliranje zidne površine iza radijatora u ovo slučaju je vrlo kvalitetno rješenje, a dobar trik je i ukoliko se stražnja strana prevuče staniolom (koji reflektira toplinu). Također, ne smije se dozvoliti da se u radijatorima skuplja zrak te ih treba pravovremeno ozračiti kako bi se mogla postići kvalitetna cirkulacija ogrjevne vode te bez problema mogla zagrijati dotična prostorija.

Svi cjevovodi sanitarne vode i grijanja u podrumskim prostorijama trebali bi biti potpuno i kvalitetno izolirani kako ne bi dolazilo do velikih toplinskih gubitaka, a temperatura sanitarne vode ne bi smjela prelaziti više od 60ºC, pogotovo ukoliko se uzme u obzir da je to granica nakon koje se intenzivno izlučuje i taloži kamenac. Jednom godišnje potrebno je očistiti grijač bojlera od naslaga kamenca. Također, ukoliko je površina bojlera vruća ili topla, to znači da se dio energije za zagrijavanje vode gubi. Tada treba izolirati bojler izolacijskim materijalom, pridržavajući se pri tome uputa proizvođača.

 

Izolacijske provjere

Trajno uključene električne grijalice (kaloriferi) najveći su i najskuplji potrošači energije. Iako je početna investicija vrlo niska, njihova učinkovitost je upitna, te je opravdano korištenje samo tamo gdje se vrlo kratko koriste. Nešto bolje i povoljnije rješenje su električni radijatori s transformatorskim uljem, ali uz napomenu da je transformatorsko ulje izuzetno otrovno i kancerogeno, pa na prvi znak propuštanja treba odmah zamijeniti brtvu grijača. Ukoliko je električna energija jedini dostupni energent za grijanje prostora, treba ugraditi dizalicu topline (klima uređaj koji hladi i grije).

Dizalica topline troši 2-4 puta manje električne energije u odnosu na električne radijatore ili peći. Uređaji niže kvalitete ne mogu zagrijati prostor na željenu temperature kada je vanjska temperatura ispod nule, stoga treba odabrati dizalicu topline s inverterom.

Noću treba spustiti vanjske i unutrašnje rolete jer time nastaju jasno omeđeni dodatni slojevi zraka koji smanjuju bijeg topline kroz stakla. Kutije za vanjske rolete moraju imati što deblju toplinsku zaštitu a otvori zaštitne četkice.

Čak i navlačenje laganog zastora (ali iza radijatora) osjetno smanjuje gubljenje topline.

Jedan veliki dio uštede postiže se zamjenom stare stolarije za novu kvalitetniju sa jako malim stupnjem provodljivosti.

Izolacija objekata je relativno skup zahvat, no donosi i najveće uštede. Provjeru najlakše može izvršiti tijekom snježnih zimskih dana. Ukoliko se snijeg topi i tijekom vrlo hladnih dana, vjerojatno je potkrovlje slabo izolirano i toplina se gubi. Također se može provjeriti i površina oko temelja. Ako snijeg nestaje, toplina vjerojatno ”bježi” kroz podrumske zidove. Naravno profesionalan pristup je onaj kada ovlašteni termografisti učine termografski snimak objekta, te korisnik u skladu sa propisima napravi novu izolaciju objekata. Moguće uštede, ovise o stanju objekta, no toplinski gubici se mogu smanjiti i za 3 puta.

 

Obnovljivi izvori energije

Učinkovitim korištenjem tople vode, ne samo da se štedi pitka voda nego i energija za podizanje temperature. Instaliranjem štednih armatura, termostatskih slavina, korištenjem perilice, smart shower sustava i sl, potrošnja tople vode se može znatno reducirati, a time i potrošnja energije.

Korištenjem obnovljivih izvora energije, također se ostvaruju uštede i povoljno se djeluje na prirodu. Prvenstveno, dobrom pasivnom arhitekturom omogućava se suncu da osim svjetlom i toplinom prodre u stan. Ugradnjom solarnih kolektora za zagrijavanje potrošne tople vode (i zagrijavanje prostorija) godišnje se mogu smanjiti troškovi za gorivo i do 50%. I pasivna zaštita prirode ima svoju aktivnu ulogu. Zimzeleno drveće postavite tako da vašu kuću zimi štite od hladnih vjetrova. Bjelogorice postavite na istočnu i zapadnu stranu. Ljeti će vaš dom štititi od sunca, a zimi će propuštati sunčeve zrake, koje će dodatno zagrijati vaš dom.

 

Zaključno, postoji mnoštvo preporuka za smanjenje toplinskih gubitaka, odnosno uštede toplinske energije, a ovdje su načelno dotaknuti samo neki. Ukoliko postoji potreba za detaljnijom analizom i velikim zahvatima, tada se trebaju kontaktirati stručnjaci, a za općenita obrazloženja mnoštvo informacija je dostupno na energetskim portalima.

 

Kako pripremiti kuću za zimu?!