Planiranje gradnje zimskog vrta

Tko posjeduje zimski vrt brzo počne maštati: o svjetlom obasjanim prostorijama koje svaki dan u godini proživljavamo na neposredan i prirodan način. Pogled u nebo, blizina vrta, zelenila i prirode, šarenilo biljki, ugodna i blaga stambena atmosfera i mnoge druge stvari.

Tko posjeduje zimski vrt brzo počne maštati: o svjetlom obasjanim prostorijama koje svaki dan u godini proživljavamo na neposredan i prirodan način. Pogled u nebo, blizina vrta, zelenila i prirode, šarenilo biljki, ugodna i blaga stambena atmosfera i mnoge druge stvari… Nasloniti se i opustiti, maštati, pogledom zaneseno promatrati i uživati u svakom trenutku – zimski vrt može postati cjelogodišnji odmor kod kuće.

 

Više prostora za prirodan način življenja

Gradnjom zimskog vrta pretvorit ćemo vlastiti dom u igraonicu i otvoriti širom vrata u prirodu. Bez obzira gradimo li zimski vrt pored stare ili nove kuće – fleksibilnost zimskog vrta nosi sa sobom neslućene mogućnosti. Mnogi proizvođači i distributeri rado će posavjetovati svoje klijente prije kupovine. A uz kompjutorsku vizualizaciju budućeg vrta optimalno ćemo raspodijeliti troškove gradnje i na pravi način iskoristiti svaki milimetar prostora.


Idealne mjere za zimski vrt

Svejedno gradimo li uz staru kuću ili novi objekt, zimski vrt u svakom slučaju nosi sa sobom poseban arhitektonski akcent. Neprimjetan prijelaz sa fasade kuće na ostakljeni prostor zimskog vrta, prijelaz od povučenosti do transparentnosti stanovanja snažno će naglasit ukupni dojam stanovanja.

Moguće je postaviti bilo kakvu konstrukciju i realizirati sve želje: – klasičan zimski vrt u obliku terase, ostakljeni balkon ili ostakljena loggia ili višekatni ostakljeni sustav – gotovo sve je moguće.

 

Neka Vaš zimski vrt postane stvarnost!

Dosadašnja iskustva neosporno pokazuju: zimski vrt snažno mijenjaju život u kući kao i oko nje. Neposredni kontakt sa svjetlom, vrtom, zelenilom i iskonskom prirodom djeluje snažnom privlačnom silom na atmosferu u kući. Na praznom mjestu gdje nije bilo ničega narastao je prostor za ugodan i zdrav život.


Dnevni boravak iza stakla

Proširenje postojećeg dnevnog boravka uglavnom je namjera i glavni podstrek koji tjera na planiranje dodatnog ostakljenog prostora: ponekad se javi želja premjestiti blagovaonicu iz kuće u dograđeni prostor ili se javi potreba postaviti sofu ili kauč pod stakleni krov kako bi tamo uživali na suncu, svjetlu i prirodi i kako bismo imali širok i slobodan pogled prema naprijed.

Poseban je osjećaj kad čovjek sjedi ”usred zelenila”, a istovremeno je zaštićen o nevremena, studeni, kiše, snijega… Na ovaj način vrt možemo neprekidno promatrati i neposredno uživati u njemu zahvaljujući ostakljenju s triju strana; navečer uz isključeno svjetlo promatrat ćemo nebo i brojati zvijezde – bez straha da ćemo se na hladnom noćnom zraku prehladiti.

Kako bismo uživali u svemu spomenutom zimski vrt ne moramo pod svaku cijenu izgraditi uz dnevni boravak (iako bi to trebalo biti pravilo) nego ga možemo nadograditi i uz druge dijelove kuće. U takvom slučaju zimski vrt može preuzeti i neke druge funkcije.

 

Zimski vrt kao zaštita

Nadograđeni ostakljeni prostor ispred ulaznih vrata može posjetiteljima na primjer poslužiti kao zaštita od vjetra, kiše ili studeni, odnosno kao prostrani predulaz ispred kuće. A rascvjetale biljke u vazama ili na gredici u svakom slučaju dobro pristaju svakom ulazu u kuću – staklene površine okolo zaštiti će ih uspješno i tijekom hladnih zimskih noći kad temperatura padne i ispod nula stupnjeva.

Stoga je u zimskom vrtu dobro zasaditi biljke otporne na niske temperature. Zimski vrt može ponekad poslužiti i kao poveznica između dva objekta, na primjer glavnog dijela kuće i garaže. Ukoliko položaj ovog ostakljenog prostora nije pogodan za postavljanje sofa ili kauča odnosno korištenja kao dnevnog boravka ili blagovaonice onda ga možemo prenamijeniti u igraonicu za djecu. Ili ga doslovce konstantno koristiti kao vrt za sadnju raznovrsnog bilja.


Namještaj u zimskom vrtu

Prije kupnje bilo kakvog namještaj ili bilo kakvog uređenja treba na umu imati da snažno dnevno svjetlo snažno izbjeljuje materijale.

Navlake na sofama, kauču, stolicama u zimskom vrtu brže će izgubiti svoju izvornu boju nego navlake i materijali koji se nalaze u dnevnom boravku i koji su tamo sat, dva ili najviše tri izloženi direktnom utjecaju sunca.

Ukoliko to imamo na umu neće se dogoditi ništa ”nepredviđeno” s izgledom pokućstva u zimskom vrtu jer na vrijeme se možemo odlučiti za svjetlije boje (koje se na snažnom svjetlu ne mijenjaju ili minimalno gube na svojoj izvornosti) navlaka i materijala koje ćemo koristiti u zimskom vrtu.

Ili se možemo odlučiti za jednostavne i lagane kućanske elemente kojima se navlake jednostavno mijenjaju, pa ako nam se kasnije boja naših jastuka ili stolica ne bude sviđala jednostavno ćemo je zamijeniti za razliku od navlaka koje su čvrsto pričvršćene na velikim komadima pokućstva.

 

Akrilne staklene plohe

Ukoliko je krov zimskog vrta prekriven akrilnim staklenim plohama moramo imati na umu da ovaj materijal za razliku od normalnog prozorskog stakla propušta UV-zrake. Pod utjecajem UV-zraka ubrzavaju se i postaju intenzivniji procesi kao što su izbjeljivanje materijala i tamnjenje drveta; to istovremeno znači da neki materijali u vrlo kratkom vremenu mogu biti uništeni. Tako su poglavito osjetljivi na ove zrake plastika i guma ukoliko nisu dodatno zaštićeni navlakama. Sintetički materijali pod djelovanjem UV-zraka postaju lomljivi.

Naravno moramo na umu imati još jednu vrlo važnu činjenicu a to je da je i naša vlastita koža ispod akrilnih staklenih ploha izložena UV-zrakama jednako tako kao i na otvorenom pa se na njoj nakon duljeg vremena mogu pojaviti opekline od sunca. Iz spomenutih razloga preporuča se postavljanje sjenila preko krova na kojem se nalaze akrilno-staklene ploče koje će apsorbirati štetne UV-zrake.

Zaštitno sjenilo potrebno je postaviti poglavito u slučaju ako ostakljeni prostor služi i kao igraonica za djecu jer djeca ne registriraju opekline od sunca na vlastitoj koži tako brzo kao odrasli pa bi zbog toga mogli biti izloženi štetnim zrakama duže vremena, a to se naravno želi pod svaku cijenu izbjeći.


Nadzor gradnje zimskog vrta

Nakon što smo donijeli finalnu odluku o gradnji zimskog vrta zasigurno smo su najprije zapitali: Kako će izgledati moj zimski vrt?

Točan odgovor na ovo pitanje povlači nekoliko stvari sa sobom i to prije svega analizu situacije na terenu kao i razlog zbog čega gradimo odnosno u koju svrhu ćemo koristiti naš zimski vrt. U svakom slučaju na raspolaganju nam stoje različiti konstrukcijski sustavi i različita tehnička rješenja.

No postavljaju se i druga pitanja:

1. Koji je oblik krova najbolji za moj zimski vrt?

2. Postoje li idealni otvori koje bih mogao ugraditi u cijelu konstrukciju i kako bi bilo najbolje oblikovati i urediti zimski vrt da se razlikuje od svih drugih?

3. Što sve tehnički i konstrukcijski mogu sagraditi u svom zimskom vrtu sa financijskim sredstvima kojima raspolažem?

4. Gdje mogu brzo pronaći partnera odnosno pravog izvođača radova koji će zimski vrt sastaviti na licu mjesta; koji će mi prije gradnje pokazati zimski vrt kako će vizualno izgledati i kako će mu biti uređena unutrašnjost u stvarnosti (uz pomoć CAD programa na kompjutoru); koje su mi alternative; koje su prednosti a koji nedostaci zimskog vrta; na koje sve načine mogu graditi zimski vrt; koje je mjesto najbolje za gradnju zimskog vrta i zašto?

Foto-realistične simulacije najbolji su način da vidimo kako će naš zimski vrt zaista izgledati u stvarnosti.

Stoga prije svake gradnje zimskog vrta uvjerimo se pomoću 3-D programa sami u izgled i uređenje zimskog vrta, pogledajmo moguće alternative i razmotrimo do najmanjih detalja tehničku i konstrukcijsku izvedbu vrta.


Gdje graditi zimski vrt? Zemljište određuje mjesto gradnje

U pravilu danas jedva da možemo pronaći idealno zemljište za gradnju zimskog vrta, nego moramo prihvatiti ono što imamo, ono što se trenutno nudi odnosno ono što sebi u tom trenutku možemo priuštiti. Često je situacija na terenu takva da je stambeni objekt odnosno kuća već sagrađena pa da zimski vrt stoga moramo graditi naknadno uz već postojeću konstrukciju.

Idealnu situaciju bismo imali kad bismo tijekom planiranja gradnje kuće u obzir već uzeli i mjesto za kasnije postavljanje zimskog vrta.

Čisto južna strana ne znači odmah i mjesto gradnje iako je ona mnogima najpoželjniji položaj za zimski vrt. Osim toga nije niti sama strana svijeta presudna za gradnju nego prije svega položaj zemljišta i mjesto i način gradnje postojećeg objekta kao i unutarnji raspored prostorija u kući. Ovdje se prije svega misli na položaj dnevnog boravka, na primjer ukoliko već postoji izgrađena terasa s odvojkom za podrum koju moramo preurediti ili pomaknuti.
Staze koje vode u vrt također igraju važnu ulogu, veliko drveća u blizini objekta također može biti prepreka za gradnju i mnogo drugih stvari može se ispriječiti pa bismo o njima trebali detaljno razmisliti. Uvjerili smo se dakle da s planiranjem gradnje zimskog vrta treba krenuti vrlo rano.

 

Pristup iz kuće

Nakon što na najbolji način odgovorimo na prethodna pitanja trebamo razmotriti kako je najbolje omogućiti pristup do zimskog vrta. Zasigurno će se pojaviti neki prostor kojeg ćemo morati prenamijeniti u izlaz odnosno vrata. Možda se uz kuću nalazi već i garaža ili se može dogoditi da se temelji zimskog vrta ne nalaze na istoj visini.

U slučaju da već posjedujemo garažu onda je ne moramo uvijek smatrati preprekom za zimski vrt, naprotiv zimski vrt može poslužiti između kuće i garaže kao poveznica. U slučaju da se visina zimskog vrta ne poklapa s visinom pristupa iz postojećeg objekta onda se ovaj problem može jednostavno premostiti ugradnjom dvije ili tri stepenice.

Ako je postojeći objekt građen na dva kata i ako uz kuću dograđeni zimski vrt koriste samo stanari jednog (donjeg kata) onda se jednostavno omogućiti pristup; no ukoliko zimski vrt koriste stanari obaju katova onda pristup moramo omogućiti gradnjom kratkog hodnika ili drugog prolaza. Isti se problem pojavljuje dograđujemo li terasu, zimski vrt ili pergolu na krovu objekta.


Ostakljeni ulaz iz vrta

Možemo umjesto klasičnog zimskog vrta jednostavno ostakliti jednu stranu objekta (i do visine dva kata) i to od ulaza ispred kojeg se nalazi već postojeći vrt. U ovom slučaju u unutrašnjosti ostakljenog prostora trebali bismo doduše sagraditi 13 do 15 stepenica, svejedno postavimo li ih uz zid ili ih sagradimo u obliku kružnog stubišta – no ovo je prepušteno viziji i mogućnostima svakog pojedinog vlasnika objekta kao a način postavljanja stepenica može odrediti i postojeća situacija terena i prostora na licu mjesta.

Zimski vrt odnosno ostakljeni ulaz u ovom slučaju preuzeo bi ulogu ugodnog i sigurnog prolaza do obaju katova. Inače na pročelju možemo ugraditi otvore – prozore ili još bolje vrata – na otvaranje u stranu kako bismo tijekom vrelih ljetnih mjeseci imali direktan pristup svježem zraku i čistoj prirodi. Sve se može realizirati.


Zimski vrt na balkonu

Primjera za ostakljeni balkon kao i tehničkih rješenja ima jako mnogo, stoga ova zamisao i nije tako loša. Najprije razmotrimo koliko stanara koristi balkon i kolika nam zelena površina stoji na raspolaganju. Uobičajene mini-balkone treba ostaviti onakvima kakvi jesu. Trošak bi se u ovom slučaju jedva isplatio jer na ovaj način teško da bismo uspjeli proširiti dnevni boravak.

Veći balkon puno su bolji put za proširenje dnevnog boravka i to na način da ih u cijeloj veličini ostaklimo. Ovo je poglavito dobro i lijepo rješenje ukoliko se iznad ovog balkona ne nalazi neki drugi balkon koji bi nam nakon ostakljivanja sprječavao pogled u vedro ljetno nebo – u tom slučaju imali bismo osjećaj kao da se stanujemo u pravom ostakljenom dnevnom boravku. U svakom slučaju je ostakljeni balkon puno bolje rješenje od običnog otvorenog balkona.

Ostale pretpostavke za gradnju zimskog vrta na balkonu iste su kao i za gradnju zimskog vrta na krovu zgrade ili ravnom krovu garaže. Postojeću građevnu strukturu balkona najbolje je integrirati u konstrukciju ostakljenja jer će to smanjiti ukupne troškove.


Najpogodnija strana svijeta za gradnju zimskog vrata

Klimu i atmosferu u zimskom vrtu u velikoj mjeri određuju prirodno svjetlo i toplina, a intenzitet svjetla i topline zavisi pak od strane svijeta na kojoj se zimski vrt nalazi.

Naravno ovaj je položaj prije svega određen postojećim objektom, no tko može birati između više mogućnosti odlučit će se za onu najbolju.

  • Zimski vrt sa sjeverne strane kuće ubire najranije i najkasnije zrake sunca tijekom ljeta, no preko dana se nalazi uglavnom u sjeni pa prema tome predstavlja relativno hladno mjesto za ljetni odmor. Želimo li zimski vrt koristiti tijekom cijele godine onda ga preko zime moramo zagrijavati budući da mu nije dovoljna samo sunčeva toplina jer se sunce tijekom hladnih mjeseci nalazi u najnižem položaju.
  • Zimski vrt sa istočne strane obasjan je prvim sunčevim zrakama i prijepodnevnom sunčevom toplinom, no nakon toga potrebno ga je tijekom ljeta zasjeniti zbog vrelih temperatura. Ovaj ostakljeni prostor najbolje je mjesto za doručak ili jutarnju užinu.
  • Zimski vrt s južne strane dobiva doduše tijekom godine najviše topline zahvaljujući sunčevim zrakama, no preko ljeta potrebno ga je zasjeniti i dobro provjetravati zbog visokih temperatura tijekom vrelih mjeseci.
  • Zimski vrt sa zapadne strane upija sunčevo svjetlo i sunčevu toplinu u kasno popodne i predvečer pa tako u sebi akumulira dosta topline koju prenosi u noć. No stoga je hladniji u rano jutro.Većina zimskih vrtova ima izgled jednostavne kutije s ukošenim krovom. Ova konstrukcija zimskog vrta ujedno je i najjeftinije rješenje budući da je potrebno postaviti samo okvirnu konstrukciju čije se dimenzije zidova i krova prilagođavaju postojećem prostoru, a u takvu okvirnu konstrukciju ugrađuju se onda što veće, jeftinije i isplativije staklene plohe od izolacijskog stakla.

Tko ima ograničen financijski budget za gradnju zimskog vrta odlučit će se za ovakav način gradnje – pa čak iako bi u srcu radije htio nešto drugo. No moguće su i druge konstrukcije, maštovitije, koje plijene svojim izgledom, sastavljene od manjih komada i puno varijabilnije. Tako se na pročelju mogu dograđivati dodatna proširenja ili možda ”zaobljenja” u obliku višekutnih (šesterokutnih, osmerokutnih…) oblika.

I krov se može konstruirati u različitim oblicima i ukrasiti različitim detaljima. Često nije pitanje ukusa kakvu ćemo konstrukciju i izgled zimskog vrta imati, možda konstrukciju s mnoštvom detalja i varijabilnošću izvedbi ili strogo ”kontinentalni” izgled: detalji i različitosti oblika neće pojeftiniti gradnju.

Naprotiv mogli bi nas stajati dvostruko ili čak trostruko više novca od gradnje zimskog vrta jednostavne konstrukcije i jednostavnih oblika. I zimski vrt kao i bilo koja druga građevina mora se graditi na sigurnom i provjerenom temelju. Uglavnom se koriste trakasti temelji ili temelji od blokova dubine od 80 do 100 cm. Širina temelja zavisi od ukupnog opterećenja (ukupno opterećenje = težina vlastite konstrukcije, napadali snijeg i opterećenje koje uzrokuje vjetar).

S vanjske strane fundamenta dobro je ugraditi sloj izolacije.

Tako hladnoća neće prodrijeti u zemljanu masu ispod zimskog vrta. Kao podna obloga u zimskom vrtu pogodan je prirodni kamen, keramičke pločice koje se ne kližu i plate od betona odnosno opeke. Drvo se ne preporuča koristiti kao podnu oblogu u zimskom vrtu – ono niti može u sebi akumulirati sunčevu toplinu pa prema tome ne može je kasnije niti predati prostoru oko sebe. Osim toga drvo na suncu brzo gubi svoju prirodnu boju.

U principu vrijedi pravilo: tamniji materijali bolji su akumulatori energije.

Neka pitanja koja smo postavili poduzećima koja se bave gradnjom zimskih vrtova:

1. Koliko se dugo godina bavi Vaše poduzeće gradnjom zimskih vrtova? Obrađeni odgovori pokazuju da se anketirana poduzeća gradnjom zimskih vrtova bave u prosjeku oko 10 godina. Samo dva od ukupnog broja anketiranih poduzeća gradnjom zimskih vrtova bave se dulje od 25 godina.

2. Koliko zimskih vrtova izgradi Vaše poduzeće godišnje? Prosjek broja izgrađenih zimskih vrtova kreće se oko 45 na godinu pri čemu se dvije trećine postavljenih konstrukcija odnosi na gradnju uz starije odnosno već postojeće objekte.

3. Koji se materijal uglavnom koristi za postavljanje konstrukcijskog okvira? Najomiljeniji materijal kad je riječ o prozorima je aluminij kojeg koristi više od 60% poduzeća u svojim programima, drvo koristi 44% a sintetički materijal odnosno plastiku u svojim programima nudi 26% distributera.

4. Kolika je U-vrijednost (vrijednost za propusnost topline kod materijala) ostakljenja koje koristite kod gradnje zimskih vrtova? Najprisutnija U-vrijednost staklenih materijala kreće se između 1,1 i 1,8 W/m2K. Samo dvije firme od ukupnog broja anketiranih u svom programu imaju staklene plohe s većom U-vrijednošću. Četvrtina ponuđača u svom programu posjeduje ostakljenja s U-vrijednošću ispod 1,1 W/m2K.

5. Kolika je U-vrijednost okvira koje koristite u svom programu? Prosječna vrijednost ovdje kreće se oko 1,4 W/m2K. Veliki dio U-vrijednosti okvira kreće se između 0,8 i 2 W/m2K. Dvije su firme navele ipak nižu U-vrijednost za okvire koje koriste, a četiri su navele nešto lošije izolacijske vrijednosti korištenih okvira.

6. Koliki postotak od ukupne ostakljene površine otpada na okvire? Kod 84% poduzeća ukupni udio okvira u ostakljenoj površini ispod je 25%. Ostalih 16% firmi naveli su da im okvir zauzima između 35 i 35 posto ostakljene površine.

7. Kako je uglavnom izvedena pregrada između zimskog vrta i objekta? Oko 50% anketiranih firmi navelo je da je pregrada izvedena u obliku djelomičnog ostakljenja, a po jedna četvrtina navele su ostakljenje ili pregradni zid? S obzirom na postojanje otvora u unutrašnjost onda to sa sobom povlači i mogućnost izračuna toplinske izolacije.

8. Koji prostor unutar zimskog vrta smatrate najvažnijim akumulatorom (toplinske) energije? Pod je naveden kao najvažnije mjesto za pohranu prikupljene toplinske energije.

9. Koje oblike konstruira/gradi Vaše firma najčešće? Podjela je bila usmjerena prema dubini (veličini) i visini zimskog vrta kao i vrsti krovne konstrukcije (kosi/ravni krov, ostakljeni/neostakljeni krov). Najčešće konstruirani zimski vrtovi su jedno- ili višekatne konstrukcije dubine preko 3 metra sa kosim krovom. 90% firmi naveli su da je kosi krov najomiljenije rješenje vlasnika. Zimski vrtovi dubine manje od 2 metra vrlo su rijetki , no 10% firmi gradi i postavlja i ovakve varijante..

10. Molimo navedite veličinu konstruiranih/građenih zimskih vrtova! Prosječna ukupna veličina kreće se oko 19m2. Odgovori jednog poduzeće koje u svom programu uglavnom nudi rješenja za velike zimske vrtove u području gastronomije i hotelijerstva nisu uzeti u obzir. Inače ostali odgovori poduzeća obuhvaćali su minimalne i maksimalne veličine između 3 i 100 m2.

11. Postavljate li toplinsku izolaciju na temelje s vanjske strane odnosno na pod zimskog vrta? Ovo je pitanje donekle bilo nejasno formulirano. Pitanje se odnosilo na izolaciju, neovisno od toga postavlja li je vlasnik ili poduzeće koje nudi i postavlja zimske vrtove. Ovdje polazimo od toga da većina izgrađenih zimskih vrtova posjeduje toplinsku izolaciju u podovima. Ipak samo je 36% firmi bilo u stanju navesti U-vrijednost ili barem debljinu izolacijskog materijala. U-vrijednosti izolacijskog materijala u podu kreću se između 0,2 i 1,5 W/m²K.

12. Koja je podna obloga najčešće korištena u zimskim vrtovima? Najčešće korišteni materijal za podne obloge su keramičke pločice. Ove podne obloge u svom programu koristi 72% posto anketiranih poduzeća. Nakon toga slijedi prirodni kamen (28%) i drvo (18%). Neka su poduzeća navela više podnih obloga.

14. Je li sustav automatskog provjetravanja (temperaturni indikator/ mehanizam) integriran u cijeli energetski koncept kuće? Automatski sustavi provjetravanja često se ugrađuju. Samo 4% anketiranih firmi nikad ne ugrađuje sustave za provjetravanje, dok ih 16% uvijek ugrađuje u zimske vrtove. S obzirom na ukupne podatke provedene ankete možemo poći od toga da 50% svih postavljenih zimskih vrtova raspolaže sustavom provjetravanja.

15. Provodite li za Vaše klijente i tehničke izračune vezane uz potrošnju i akumulaciju topline u zimskom vrtu? Otprilike polovica firmi navodi da ponekad izračunava i ove podatke za svoje klijente. Samo je 10% poduzeća navelo da uvijek radi ove proračune.

16. Na koji način radite izračune vezane uz potrošnju i akumulaciju topline? Niti jedna firma nije navela točne podatke o metodi i opsegu provedenih izračuna. Primjeri izračuna su uglavnom bili ručno napravljeni od strane stručnjaka.

17. Na koji način rješavate problem ljetnih vrućina? Pored mogućnosti ugradnje unutarnjih i vanjskih sjenila nekoliko odgovora bilo je vezano i uz druga rješenja. To se uglavnom odnosilo na instalaciju klima uređaja (4 poduzeća), zatim postavljanje specijalnog stakla za zaštitu od sunca, omogućavanje učinkovitog načina provjetravanja pa sve do ugradnje zida na spuštanje (aktivni zid).

18. Kolika se staklena površina može koristiti kao otvori odnosno način za provjetravanje? U prosjeku 30-40% staklene površine može se otvoriti i koristiti kao način za provjetravanje zimskog vrta. No kapaciteti i veličine staklenih površina koju je moguće koristiti kao način za provjetravanje na izgrađenim zimskim vrtovima kreće se od ispod 20% pa sve do više od 50% površine.

19. Gdje su otvori za provjetravanje najčešće postavljeni? Pored mogućnosti za provjetravanje kao što su otvori poprečno ili vertikalno postavljeni odgovori su se često odnosili i na krovne otvore kao i otvore koji se otvaraju guranjem u stranu.

20. Na kojoj strani kuće uglavnom gradite zimski vrt? Dobiveni rezultati glase: JUG: 49%, ZAPAD: 26%, ISTOK: 17%, SJEVER: 8%.Ovi rezultati kao i rezultati na pitanje o grijanju podvlače odgovor na 21 pitanje koje se odnosi na razloge koji su ponukali njihove klijente na gradnju zimskog vrta i time proširenje postojećeg stambenog i životnog prostora. Najinteresantniji položaj za postavljanje zimskog vrta mnogim vlasnicima kuća je južna strana objekta naravno uz adekvatno planiranje i sprječavanja pregrijavanja tijekom ljetnih mjeseci.

21. Koji su to glavni razlozi koji su Vaše klijente ponukali na gradnju zimskog vrta? 92% građana kao glavni razlog navodi potrebu za proširenjem dnevnog boravka, samo 28% gradi zimski vrt s ciljem uštede energije a 10% ih zimski vrt koristi ujedno i kao staklenik.

Anketa je pokazala i mnoštvo drugih razloga pa ih većinu nepromijenjene donosimo i u ovom tekstu:

  • cjelogodišnje korištenja zimskog vrta kao terase
  • restoran/mjesta za kupanje (bazen)
  • ured/javni objekt
  • svijetla i ugodna atmosfera
  • poboljšanje kvalitete stanovanja i življenja
  • mogućnost odmora
  • mogućnost relaksacije
  • luksuz
  • topla, svijetla i ugodna oaza u kući
  • društveni status
  • oaza odmora i opuštanja

 

Pitanja vezana za sjenila za zimske vrtove:

1. Koliko se godina Vaše poduzeće bavi ugradnjom/prodajom sustava za osjenčavanje zimskih vrtova?
Odgovori na ovo pitanje pokazali su kao i prvo pitanje iz prethodnog upitnika sličan odgovor – poduzeća se u prosjeku bave oko 10 godina ugradnjom i prodajom sjenila za zimske vrtove. Samo je jedna firma ovaj proizvod u svom programu imala dulje od 25 godina.

2. Koliki broj sjenila za zimske vrtove ugradi/proda Vaše poduzeće godišnje?
Odgovor na ovo pitanje u prosjeku se kreće oko 33 narudžbe.

3.Kakva sjenila nudite u svom programu?
Samo 3 poduzeća navela su da u svom programu imaju vlastite proizvode.

4. Za koje površine zimskog vrta nudite sjenila?
Više od 80% anketiranih firmi u svojim programima nudi sjenila za okomite i kose površine. Samo 50% poduzeća nudi sjenila za horizontalne površine.

5. Kakvu vrstu sjenila uglavnom ugrađujete?

6. Koje sustave koristite za vanjsko osjenčavanje?

7. Koje sustave koristite za unutarnje osjenčavanje?
Mnoge firme u svojim programima nude sjenila i u vanjskoj i unutarnjoj izvedbi. Kao vanjska sjenila često se koriste iskošene tende (60%). Rolo zavjese i žaluzine nudi samo 8 do 12% firmi. Daljnje u ponudi su krovne rebrenice, zimske tende, različite izvedbe žaluzina, krutih tekstilnih sjenila i međusobne kombinacije ovih proizvoda. Kao unutarnja sjenila koriste se uglavnom tekstilne zavjese ili rolo zavjese, a tek onda žaluzine.

8. Ugrađujete li automatsko podešavanje sjenila u zimskim vrtovima?
Ovakva su rješenja danas uobičajena jer sudeći prema odgovorima 60% sustava za osjenčavanje raspolaže mogućnošću automatskog podešavanja.

9. Nudite li svojim klijentima mogućnost izračuna potrošnje i akumulacije topline s obzirom na ugrađeno sjenilo?

10. Ako da, molimo navedite izračun?
Ovdje vrijedi isti odgovor kao i u prethodnom upitniku.

11. Koji su razlozi ponukali Vaše klijente na ugradnju sjenila za zimske vrtove?
Kao glavni razlog za ugradnju sjenila u prvom je planu zaštita od previsokih ljetnih temperatura (83%), zatim zaštita privatnosti (52%) i sprječavanje zaslijepljenosti (35%). Kao ostali razlozi za ugradnju sjenila navedeni su dekoracija, zvučna izolacija i mogućnost korištenja zimskog vrta tijekom cijele godine. Gdje se pojavljuje velika potreba za svjetlom potrebno je i jako puno sjenila.
Sve staklene površine na koje sunčeve zrake direktno padaju moraju se od tog istog sunca ponekad i zaštiti. Ovo poglavito vrijedi za pročelja prozora s južne strane (ali i sa istočne i zapadne strane) i za krovne staklene površine okrenute prema južnoj strani.


U principu postoje dvije vrste sjenila: 

1.Tehnička sjenila

  • Unutarnja tehnička sjenila omogućavaju učinkovito ”uređenje” dnevnog boravka. Mnoštvo proizvoda možemo koristiti u tu svrhu: tende, žaluzine, zavjese, rolo zavjese… Ova sjenila nisu direktno izložena vjetru i vanjskim atmosferskim utjecajima i prije svega unutarnji prostor štite od pregrijavanja. No oni koji posjeduju ove proizvode na činjenicu da se velika toplina akumulira u prostoru između ostakljenja i ovih sjenila.
  • Vanjska tehnička sjenila izvedena su u obliku žaluzina, rolo zavjesa, rebrenica ili tendi – koriste se za zaštitu prozorskih površina i krovnog ostakljenja. Ova sjenila onemogućavaju sunčeve toplinu da uopće dospiju do ostakljene površine zimskog vrta. Tehnička rješenja za vanjsko osjenčavanje uz pomoć prirodnog strujanja zraka mogu iz prostora zimskog vrta uspješno odvesti i do 60% sunčeve energije. Ovo je najučinkovitiji način zaštite zimskog vrta od pregrijavanja.


2. Prirodna sjenila
Biljke predstavljaju prirodno sjenilo zimskog vrta. Koga raduje da u blizini zimskog vrta živi s biljkama onda će znati iskoristiti njihove prednosti u zaštiti od sunca. Bjelogorična stabala i biljke penjačice bacaju sjenu na zimski vrt tijekom perioda vegetacije koje se poklapa s periodom najvećih ljetnih temperatura.

Tijekom zimskih mjeseci gola stabala i grane bez problema propuštaju sunčeve zrake u unutrašnjost zimskog vrta. Vizualno gledajući biljke su najljepše sjenilo zimskog vrta. Tehnička dopuna prirodnom sjenilu – biljke predstavljaju ”privremeno” sjenilo budući da zavisi od položaja na kojem se sunce trenutno nalazi pa su stoga kao sjenilo učinkovite samo nekoliko sati.

Stoga je biljke koje služe kao vanjsko prirodno sjenilo potrebno dopuniti tehničkim pomagalima ukoliko su previše udaljene od zimskog vrta. Biljke u unutrašnjosti zimskog vrta mogu samo vrlo rijetko poslužiti kao sjenilo budući da samo rijetke biljne vrste mogu dulje vremena izdržati snažne sunčeve zrake.