Krapinska željeznica – veza srednje i jugoistočne Europe

Sažetak Opisana je ideja i program za izradu studijsko-projektne dokumentacije za izgradnju Krapinske željeznice na paneuropskom prometnom koridoru Xa Graz – Maribor – Krapina – Zagreb. Razmatra se opravdanost nove pruge između Krapine i Maribora (Pragersko) koja bi skratila postojeću prugu za 70 km. Ističe se da je nepostojanje izravne veze Krapine i Maribora ozbiljan nedostatak koridora Xa, koji je najlogičnija veze zapadne i srednje Europe s Jadranskim morem i Bliskim istokom.

Autori: Mr.sc. Dragutin Šubat, dipl.ing.el., glavni tajnik Intermodalnog promotivnog centra Dunav – Jadran, Zagreb; Ivan Banjad, dipl.ing.građ. Institut građevinarstva Hrvatske, Zagreb, (član Upravnog odbora IPC Dunav – Jadran); Josip Starešinić, dipl.ing.el., zamjenik glavnog tajnika Intermodalnog promotivnog centra Dunav – Jadran, Zagreb

1 Uvod Ovaj rad predstavlja prijedlog Intermodalnog promotivnog centra Dunav – Jadran iz Zagreba (“IPC DUNAV – JADRAN”) za izradu opće studije “Krapinska željeznica” na Xa Paneuropskom prometnom koridoru (Graz – Maribor – Zagreb) – pretpostavka za proširenje TEN mreže na jugoistok Europe. Paneuropska mreža prometnih koridora određivana je na konferencijama europskih ministara transporta u Pragu (1991.) i Kreti (1994.) da bi konačna mreža međunarodnih koridora bila određena, potvrđena i prihvaćena na Konferenciji u Helsinkiju 1997. godine. Prema utvrđenoj mreži prometnih koridora, preko teritorija Hrvatske prolaze sljedeći paneuropski koridori: • koridor V, osnovni (Venecija-Trst-Ljubljana-Budimpešta-Lvov), grana B (Budimpešta- Zagreb-Rijeka) i grana C (Budimpešta-Osijek-Sarajevo-Ploče);

• koridor VII, dunavski (rijeka Dunav); • koridor X, osnovni (Salzburg-Ljubljana-Zagreb-Beograd-Skopje-Solun) i granaA (Graz-Maribor-Zagreb). Hrvatski prometni prostor uključen je u mrežu paneuropskih koridora (željeznički, cestovni, riječni i dr.), što obvezuje svaku državu, pa tako i Hrvatsku, da u svojim nacionalnim strateškim ciljevima razvitka prometnog sustava ima zacrtan program izgradnje i osposobljavanja prometne infrastrukture na tim koridorima za ravnopravno i konkurentno sudjelovanje na cjelovitom europskom prostoru i tržištu. Paneuropski prometni koridori koji prolaze kroz Hrvatsku omogućuju prometnu povezanost zapadne i srednje Europe s Bliskim istokom (X. koridor) i povezanost s Jadranskim morem (V.b, V.c i X.a koridor). Na Paneuropskom prometnom koridoru Xa: Graz-Maribor-Krapina-Zagreb ne postoji izravna željeznička veza između Maribora i Krapine, tako da se ta veza sada ostvaruje, za približno 70 km duljom željezničkom prugom, preko Zidanog Mosta do Zagreba. Ovaj nedostatak spoja između Krapine i Maribora čini usko grlo i predstavlja ozbiljan nedostatak na Koridoru Xa kao vezi između srednje Europe s Jadranskim morem i jugoistokom Europe. Postojeće stanje izgrađenosti željezničke pruge na Koridoru Xa Graz-Maribor-Krapina-Zagreb je sljedeće: željeznička pruga Graz-Maribor-Zagreb duljine je oko 240 km, i to kroz Austriju 53 km, kroz Sloveniju 160 km i kroz Hrvatsku 27 km. Do Zagreba se dolazi zaobilazno preko Zidanog Mosta. Pruga na pojedinim sektorima ne zadovoljava prometne i tehničke europske standarde za pruge velikih prijevoznih kapaciteta. Izgradnjom nove pruge između Pragerskog i Krapine i obnovom postojeće pruge od Krapine do Zagreba može se izbjeći obilazak peko Zidanog Mosta. Radni naziv ovog dijela pruge je “Krapinska željeznica”. Velik interes za izgradnju željezničke pruge na tom koridoru već je izrazila Austrija (ima izrađene prethodne studije), a smatramo da bi i Hrvatskoj trebao biti poseban interes realizacija te pruge u punoj duljini od Zagreba (Zaprešić) preko Krapine do Pragerskog (granica Slovenija) i Maribora, stoga se kao prvi korak za izgradnju te pruge predlaže izrada Studije “Krapinska željeznica”. Svrha je ovog rada, prije svega, pokrenuti inicijativu da se otpočne s pripremom dokumentacije za izgradnju “Krapinske željeznice”, odnosno da se prikaže program za izradu integralne Studije na temelju prometnih, građevinsko-tehničkih i društveno-ekonomski istraživanja, kako bi se dokazala opravdanost izgradnje pruge na koridoru Xa. Želimo naglasiti da je pokretač ove inicijative oko izgradnje “Krapinske željeznice” Intermodalni promotivni centar Dunav – Jadran (IPC Dunav – Jadran) Zagreb.