Od gradskog rugla do Cinestar kina

Općenito o obnovi

O obnovi razrušenog Vukovara, najteže stradaloga europskog grada nakon II. svjetskog rata, u kojem je praktički u cijelosti uništena sva vrijedna spomenička baština, pisali smo u mnogo navrata.

Možda nam po opsežnosti i temeljitosti ne može konkurirati ni jedan drugi časopis, uostalom bili smo u Vukovaru i prije početka mirne reintegracije kada smo opisali razmjere rušenja. Dosad smo objavili petnaestak većih prikaza cjelokupne obnove grada koji je simbol hrvatske obrane i ratnih stradanja. Procjenjuje se da je tijekom Domovinskog rata u Vukovaru stradalo 3600 osoba, od čega približno 1100 civila, a ostalih su 2500 vojnici (900 poginulo u obrani, 600 ubijeno nakon pada grada, a 1000 ih je stradalo u borbama na širem području). Ukupna je šteta razaranja grada procijenjena na 9 milijardi kuna, od čega na građevine spomeničke baštine (171 zgrada) otpada 470 milijuna kuna ili četvrtina ukupnih ratnih šteta na kulturnim dobrima u Hrvatskoj.

U početku smo sa zebnjom pratili obnovu obiteljskih kuća koja je dotad uspješno primjenjivana u ruralnim područjima, ali je bila neprimjenjiva za grad veličine Vukovara, drevno gospodarsko, trgovačko, kulturno i upravno središte. Stoga se obnova u početku koncentrirala na gradska predgrađa pa je pomalo izgledalo da se u Vukovaru gotovo ništa ne obnavlja. Pritom se i uočavala činjenica kako je Hrvatska nakon mnogih godina obnove bila pomalo umorna i zasićena, a Vukovar je na red stigao posljednji. Najveći su i najskuplji izazov bile građevine kulturno-povijesne baštine za koje nije bilo dvojbe da ih se trebalo obnavljati konzervatorsko-restauratorski ili faksimilski i jedini je problem bilo to što je obnova takvih zgrada i najskuplja. Stoga su obnavljane donacijama hrvatskih županija te većih i gospodarski snažnijih poduzeća, a bilo je ponešto pojedinačnih i stranih donacija. Najveća su strana ulaganja bila povezana s obnovom dvorca Eltz.

Danas, petnaest godina od početka mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, Vukovar je ipak gotovo u cijelosti obnovljen i preostale su samo pojedinačne građevine, poput vodotornja (koji se namjerava urediti kao spomenik ratnih stradanja) i potpuno devastirane zgrade željezničke postaje. Postoji još i niz zgrada u Županijskoj ulici na dunavskoj strani, ali tu su problem i vlasnički odnosi te eventualna buduća namjena. Uostalom za obnovu svih postojećih neobnovljenih zgrada u širem gradskom središtu upravo su najveći problem bili i ostali nesređeni imovinskopravni odnosi.

Moramo priznati da smo se u svojim izvještajima o vukovarskoj obnovi najviše koncentrirali na obnovu tzv. Novog Vukovara. Naime današnji se Vukovar, uz prigradska naselja koja su se potpuno spojila s gradom (Mitnica, Sajmište, Lužac…), sastoji od tri dijelom odvojene i prepoznatljive cjeline koje su nastajale u različitim vremenima – Stari Vukovar, Novi Vukovar i Borovo naselje (do Domovinskog rata samostalno).

Viae o ovoj temi >>>>