Sigurnost od požara kod montažne kuće

Cijeli slijed događaja u Puli doveo je do pitanja: Koliko je montažna gradnja sigurna i koliko su drvene konstrukcije otporne na požar?

Naime, svi materijali koji se ugrađuju u niskoenergetskim montažnim kućama, kategorizirani su kao „negorivi“ ili „slabo gorivi“, a drvo kao nosivi element oblaže se s vatrootpornim pločama. Ukoliko dođe do požara, bilo u zidanoj ili gotovoj kući, nikad ne gore zidovi, nego namještaj, zavjese, tepih, elementi i sl.

Zanimljivost kod ponašanja u požarnim prilikama građevinskih materijala je da beton puca, čelik gubi stabilnost zbog izvijanja i uvijanja (slučaj „blizanci“), a drvo stvara zaštitni sloj, koji sprječava dovod kisika i gorenje drveta, tako da ono samo tinja.Karakteristike drvenih konstrukcija

Prednosti drvenih konstrukcija i montažnih građevinskih elemenata mogu se prepoznati kroz visoku estetsku vrijednost, dobra tehnička svojstva (visoka čvrstoća u odnosu na gustoću); dobre mogućnosti lijepljenja, impregnacije i kemijske modifikacije; laganu, jeftinu i energetski povoljnu obradu i razgradnju; dobra izolacijska svojstva topline i zvuka, nisku cijenu, obnovljivost sirovine, stalnu ponudu na tržištu, tradiciju u proizvodnji, primjerenost standardizacije.Sa druge strane nedostaci su im dimenzijska ograničenost, nepostojanost kvalitete, anizotropnost (neujednačenost svojstava u svim smjerovima), higroskopnost (mijenjanje vlažnosti u skladu s okolinom), podložnost vanjskim utjecajima (razgradnji djelovanjem svjetla, topline, atmosferilija i vode), podložnost biološkoj razgradnji (djelovanjem gljiva i insekata), izražena podložnost mehaničkim i kemijskim oštećenjima i na kraju podložnost gorenju – što predstavlja direktni razlog protivljenja ovom načinu gradnje, često bez čvrstih znanstvenih uporišta. U tehničkim propisima za drvene konstrukcije detaljno su opisani svi bitni parametri i norme koje se trebaju poštovati i stoga su rizici svedeni na minimum.Pri modernoj niskoenergetskoj gradnji provode se sve potrebne zaštite drva – anti-insekticidna i antifungicidna te protupožarna zaštita – prema važećem propisu HRN DIN 4102, koji zahtijeva odrečene dimenzije poprečnog presjeka drva za protupo-žarnu zaštitu od F30. Treba naglasiti da u eventualnom požaru drvo samo sebe štiti stvaranjem pougljenjenog sloja na vanjskoj površini koja gori.Taj pougljenjeni sloj ima iznimno nizak koeficijent provodljivosti temperature i tako se prirodno stvara zaštita. Postoje relevantni podaci da drvo četinjača gori brzinom oko 0,6-0,8 mm/min, a pri povišenoj temperaturi drvo ne gubi elastomehanička svojstva. To je vrlo bitna činjenica koja drvu, protupožarno gledano, daje prednost u odnosu na ostale građevne materijale. Drvene lamelirane konstrukcije samogasive su ukoliko ne postoji izvor plamena koji pospješuje gorenje.

Otpornost građevinskih elemenata

Otpornost građevinskih elemenata, konstrukcija i građevina na požar (fire resistance) je jedno od osnovnih načela zaštite od požara građevina. Otpornost na požar je svojstvo konstrukcije, odnosno elemenata da u uvjetima izloženosti normiranom požaru očuva tijekom određenog vremena svoju nosivost, spriječi prodor plamena i toplinskog zračenja sukladno zahtjevima norme za ispitivanje otpornosti na požar.Utvrđivanje otpornosti na požar konstrukcije određuje se temeljem ispitivanja pri kojem se građevinski elementi i konstrukcije izlažu djelovanju tzv. normiranog požara sukladno zahtjevima norme. Normirani požar je simulirani požar kod kojeg je vremenski prirast temperature u ispitnoj peći određen, tzv. normiranom (standardnom) krivuljom požara(T-To = 345 log (8t + 1))Otpornost na požar građevine definira se vremenom u kojem nije došlo do prekoračenja slijedećih kriterija kao što su: rušenje konstrukcije (zidovi, stropovi, grede, stupovi…); nastanak pukotina, naprslina i drugih otvora zbog čega dolazi do prodora plamena; srednja temperatura na neizloženoj strani (zida) ne smije preći 140°C više od početne, a najveća temperatura ni na kojem mjestu ne smije biti viša za 180°C od početne.Podatak o potrebnoj klasi otpornosti na požar dobiva se u postupku ishođenja lokacijske dozvole u okviru tzv. posebnih uvjeta građenja iz područja zaštite od požara koje određuje MUP, a na osnovu važećih hrvatskih propisa ili prema inozemnom propisu koji se primjenjuje kao priznato pravilo tehničke prakse.Tf = ta * γ * γnbProračun određivanja otpornosti na požar uzima u obzir mnoge čimbenike koji se odnose na namjenu građevine, značajke požarnih sektora, broj etaža, požarno opterećenje u požarnim sektorima itd.

Propisi za građevne drvene konstrukcije

Tehnička svojstva drvene konstrukcije moraju biti takva da tijekom trajanja građevine uz propisano, odnosno projektom određeno izvođenje i održavanje drvene konstrukcije, ona podnese sve utjecaje uobičajene uporabe i utjecaje okoliša, tako da tijekom građenja i uporabe predvidiva djelovanja na građevinu ne prouzroče rušenje cijele građevine ili jednog njezinog dijela, deformacije nedopuštena stupnja, oštećenja građevnog sklopa ili opreme zbog deformacije drvene konstrukcije, nerazmjerno velika oštećenja građevine ili njezinog dijela u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala.

Građevni proizvod proizveden u proizvodnom pogonu (tvornici) izvan gradilišta smije se ugraditi u drvenu konstrukciju ako ispunjava zahtjeve propisane propisom i ako je za njega izdana isprava o sukladnosti u skladu s odredbama posebnog propisa. U slučaju nesukladnosti građevnog proizvoda s tehničkim specifikacijama za taj proizvod i/ili projektom drvene konstrukcije, proizvođač građevnog proizvoda odnosno izvođač drvene konstrukcije mora odmah prekinuti proizvodnju odnosno izradu tog proizvoda i poduzeti mjere radi utvrđivanja i otklanjanja grešaka koje su nesukladnost uzrokovale.

Ako dođe do isporuke nesukladnog građevnog proizvoda proizvođač odnosno uvoznik mora, bez odgode, o nesukladnosti toga proizvoda obavijestiti sve kupce, distributere, ovlaštenu pravnu osobu koja je sudjelovala u potvrđivanju sukladnosti, i Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Projektiranjem drvenih konstrukcija moraju se za građenje i projektirani uporabni vijek građevine predvidjeti svi utjecaji na drvenu konstrukciju koji proizlaze iz načina i redoslijeda građenja, predvidivih uvjeta uobičajene uporabe građevine i predvidivih utjecaja okoliša na građevinu.Projektom drvene konstrukcije mora se, dokazati da će građevina tijekom građenja i projektiranog uporabnog vijeka ispunjavati bitni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti, otpornost na požar, te druge bitne zahtjeve u skladu s posebnim propisima. Mehanička otpornost i stabilnost, te otpornost građevine na požarna djelovanja dokazuju se proračunima nosivosti i uporabljivosti drvene konstrukcije za predvidiva djelovanja i utjecaje na građevinu u glavnom projektu. Ako nije drugačije propisano, uporabni vijek građevine je najmanje 50 godina.

Kolika je opasnost od požaraDrvo je protupožarno gotovo najbolji građevni konstrukcijski materijal. Naravno, drvo gori, ali u požaru drvo gorenjem stvara zaštitni pougljenjeni sloj, koji ima vrlo nizak koeficijent provodljivosti topline i tako u požaru drvo samo sebe štiti.

Nadalje drvo u požaru ne gubi elastomehanička svojstva te vatrogascima nije opasno ulaziti u opožarene prostore gdje je glavna nosiva konstrukcija drvena. Dulje vrijeme neće doći do otkazivanja nosivosti drvene konstrukcije ni do njezina urušavanja, što je u takvim situacijama jako bitno. Prenapregnuti drveni lamelirani nosači imaju čelične šipke u sredini koje se napinju navojima, te imaju povećanu nosivost.

Ovdje drvo kao građevni materijal konkurira čeliku i betonu, s time da ima bolja estetska svojstva, bolju otpornost u požaru (jer pougljenjeni sloj dulje vremena izolira nosivu srž grede od vatre) i bolju kemijsku postojanost (npr. otpornost u klorovodično zakiseljenoj atmosferi bazena). Iz svega ovoga se može zaključiti da drvo nije ništa lošiji (niti bolji) građevinski materijal od ostalih, ukoliko se poštuju pravila struke, te ukoliko se ne zanemaruju protupožarni i sigurnosni pravilnici – jer požar je gotovo uvije posljedica ljudskog nemara i nepažnje, a ne manjkavog proračuna ili zakonske norme.

Trajnost drva

Obično kažemo da je drvo topao materijal. Pritom zapravo ne mislimo da je drvo dobar izolacijski materijal. Ipak, drvo ima dobra zvučna i toplinska izolacijska svojstva. Na ovim se prostorima još uvijek mogu naći hrastove kuće stare više stotina godina. Drvo je dakle i vrlo trajan materijal, ukoliko se posvećuje pozornost njegovoj zaštiti. Ukoliko je dobro konstrukcijski ili kemijski zaštićeno, drvo može trajati nekoliko stotina godina. Na prostoru Kosova u temeljima starih kuća pronađeni su balvani stari preko četiri stotine godina. Drugi je primjer Venecija, koja je sagrađena na drvenim pilotima zabijenima u muljevito morsko dno. Ukoliko bi povoljni uvjeti okoline (nepogodni za razvoj razgrađivača drva) ostali nepromijenjeni, njegova bi trajnost zapravo bila neograničena.

Velika nosivost

Osim što je drvo prirodan resurs, prednost je drvenih konstrukcija u njihovoj maloj masi i relativno velikoj nosivosti. Drvene konstrukcije danas se sve češće rabe kao krovni nosači upravo zbog njihove male mase. Nikomu ne pada na pamet kišobrane raditi od betona niti temelje od drva. Lagane drvene krovne konstrukcije upravo su kišobrani na našim objektima.www.masmedia.hr