Kaljeno ili laminirano staklo

Kada razmatramo pojam sigurnosnog stakla tada treba reći da u osnovi razlikujemo pojam kaljenog sigurnosnog stakla i pojam laminiranog (lijepljenog) sigurnosnog stakla pri čemu stupanj sigurnosti ovisi o primjeni i namjeni pojedinog stakla.

Kaljeno staklo će se raspršiti u trenutku loma na tisuće malih zaobljenih komadića koji nas neće ozlijediti. Laminirano će staklo pri pucanju ostati u jednom komadu, jer ga folija koja se nalazi između stakala drži zajedno. No ako se radi o pročelju zgrade kroz kaljeno ćemo staklo s visine proletjeti na ulicu, samo staklo nas neće ozlijediti, ali ćemo zbog visine na kojoj se nalazimo nastradati prilikom pada. S druge strane, laminirano nam staklo uopće neće dopustiti proboj prema van.


Odabir stakla ovisi o namjeni

Kada razmatramo pojam sigurnosnog stakla tada treba reći da u osnovi razlikujemo pojam kaljenog sigurnosnog stakla i pojam laminiranog (lijepljenog) sigurnosnog stakla pri čemu stupanj sigurnosti ovisi o primjeni i namjeni pojedinog stakla, jer se i stupanj sigurnosti u pojedinom slučaju povezuje prvenstveno sa namjenom u konkretnom slučaju. Npr. ako je svrha ne ozlijediti se tada možemo uporabiti i kaljeno i laminirano staklo.

Kaljeno staklo će se raspršiti u trenutku loma na tisuće malih zaobljenih komadića koji nas neće ozlijediti, a laminirano će pri pucanju ostati u jednom komadu, jer ga folija koja se nalazi između stakala drži zajedno.

No ako se radi o pročelju zgrade kroz kaljeno staklo ćemo s visine proletjeti na ulicu, samo staklo nas neće ozlijediti, ali ćemo zbog visine na kojoj se nalazimo nastradati prilikom pada. S druge strane, laminirano staklo nam uopće neće dozvoliti proboj prema van. Zato odabir uvelike ovisi o namjeni i mjestu ugradnje i o tome treba voditi računa.


Ravnoteža

Pod pojmom kaljenog sigurnosnog stakla podrazumijevamo termički obrađeno klasično ravno vučeno «float» staklo čiju prenapregnutost postižemo tako da prvo termički ugrijemo staklo do granice plastičnosti na približno 600°C i zatim ga naglo ohladimo djelovanjem hladnog zraka.

Zbog specifične toplinske provodljivosti vanjske se čestice stakla pri naglom hlađenju brzo skvrče i stvrdnu i pri tome onemoguće isto u srednjem dijelu. Posljedica toga jest povećana gustoća molekula na površini, a rjeđa u sredini stakla. Na taj način dolazi u kaljenom staklu do značajne preraspodjele napetosti, molekule na površini stakla su izložene tlačnoj, a molekule u unutrašnjosti stakla vlačnoj napetosti.

Ta napetost mora biti u ravnoteži, što je ujedno i uvjet za stabilnost koja nam garantira sigurnosne karakteristike kaljenog stakla, što možemo vidjeti pri promatranju slijedećih vrijednosti kod svojstava kaljenog stakla:

  • povećana otpornost na udarce ( pet puta veća)
  • povećana čvrstoća na savijanje: izmjerena vrijednost > 120 N/mm2 ( računska vrijednost 50 N/mm2), dok kod običnog stakla ta vrijednost iznosi 30 N/mm2.
  • povećana otpornost na toplinske promjene : T=150 K, pri običnom staklu 50 K.
  • zaštita od ozljeđivanja

Kaljeno staklo se uvelike upotrebljava za ostakljenje pročelja, za staklena vrata, za ostakljenje stubišta, balkona i parapeta (kada kaljena stakla lijepimo u lamistal izvedbu), za vjetrobrane i sl. kao i za izvedbu izolacijskih stakala u varijantama kada je toplinska zaštita podjednako bitna kao i sigurnosna komponenta ostakljenja.

U praksi se kale stakla od 4 do 19mm, a maksimalna veličina plohe iznosi o maksimalnom kapacitetu stroja za kaljenje ( uobičajene vrijednosti su 245x500cm).

U praksi možemo kaljenjem tretirati sva «float» i ornament stakla koja mogu biti:
transparentna (bezbojna) ili bojana u masi
prozirna ili neprozirna ( npr. ornamentirana stakla )
s nanosom na vanjskoj plohi stakla ( npr. emajlirano staklo )
površinski obrađena ( npr. pjeskarena stakla )

U optičkom smislu može doći do blage valovitosti kaljenog stakla zato što se u peći pri kaljenju staklo pomiče uz pomoć vrućih keramičkih valjaka. Ovu pojavu ne možemo izbjeći i u praksi se ona vidi kao blago izobličenje slike.

No, sigurnosne karakteristike kaljenog stakla kao i njegove toplinske karakteristike ( kaljeno staklo dobro podnosi temperaturne razlike između dvije točke i do 140 °C) u velikoj mjeri nadmašuju njegove nedostatke.


Obrađivanje

Treba uvijek imati na umu da se zbog specifičnosti rasporeda napetosti kaljenog stakla ono ne može nakon procesa kaljenja dalje obrađivati, rezati, brusiti, bušiti rupe, skraćivati i sl. Svaki takav pokušaj prouzročio bi lom stakla u tisuće malih komadića. Stoga sve predviđene i potrebne obrade treba učiniti prije termičke obrade stakla. Svako staklo mora prije kaljenja imati obrađene rubove.

Najniži stupanj obrade koji zadovoljava ovaj uvjet jest gruba obrada rubova stakla. Pod tim podrazumijevamo samo skidanje oštrine ruba stakla, dok pod finim brušenjem podrazumijevamo strojno brušenje stakla u njegovom cijelom presjeku pri čemu ne smiju ostati nebrušeni segmenti niti ikakva fizička oštećenja.

Također, postoje stroga pravila i tablice minimalne udaljenosti od roba stakla za sve rupe i izreze koji su nam neophodni prilikom montaže kaljenih elemenata. U nekim slučajevima bolje je uporabiti kaljeno, u drugim laminirano.

Kaljeno se staklo može izraditi i u zakrivljenoj formi prije svega za interijere i tamo gdje to propisi zahtijevaju.

Zakrivljeno kaljeno staklo upotrebljava se za izradu pregrada za tuširanje u kupaonicama, u industriji namještaja i sl., a može se upotrijebiti i za izvedbu zakrivljenih dijelova izloga i drugih stijena u građevini.

Sigurnosno laninirano staklo sastavljeno je od dvaju ili više stakala međusobno povezanih folijom velike čvrstoće na kidanje. Postupak proizvodnje se odvija pri povećanoj temperaturi i pritisku u posebnom odjeljenju. Folija koja se u tu svrhu upotrebljava je PVB-folija (polyvinyl-butyral folija) i može biti prozirna ili u boji. Standardno se upotrebljava prozirna PVB-folija sa visokim stupnjem UV zaštite. Ovisno o namjeni među stakala se može umetnuti jedan ili više slojeva folije.