Kamen legalno vadi tek pet od 68 kamenoloma!

ZADAR – Od 68 kamenoloma na području Zadarske županije samo ih pet ima sve dozvole za legalnu eksploataciju kamena. Ostali godinama vade kamen na temelju suglasnosti za istražni prostor ili eksploatacijsko polje, a to je samo manji dio dokumenata potrebnih za iskorištavanje rudnog bogatstva

Na nagradno pitanje koliko je kamenoloma u Zadarskoj županiji malo tko bi dao točan odgovor. Oni kojima se 40 kamenoloma čini puno, iznenade se kad čuju da ih ima gotovo dva puta više. Kamen se uistinu vadi na puno mjesta, a i Zadarska županija je velika, veća je od Istre za pola milijuna četvornih kilometara. Veličina toga prostora i činjenica da je za sve kamenolome u Dalmaciji nadležan samo jedan rudarski inspektor koji se nalazi u Splitu koristi se za krađu nacionalnog bogatstva golemih razmjera. Jer vlasnici kamenoloma ne plaćaju punu cijenu koncesije za legalno vađenje kamena, nigdje nema prave evidencije o količinama izvađenog kamena, pa prema tome ni uplate poreza na ime ostvarenoga prihoda. A da se o radu na crno i ne govori.

Tri stupnja do suglasnosti U Službi za gospodarstvo Ureda državne uprave u Zadarskoj županiji registrirano je 68 kamenoloma od kojih je 10 na otocima, ima pet lokacija za vađenje morskoga pijeska, a samo su četiri kamenoloma službeno zatvorena s naznakom da ih treba sanirati (tri oko Zadra i jedan na Dugom otoku). Od ovog golemog broja aktivnih kamenoloma samo ih pet (5) ima sve potrebne dozvole za vađenje tehničkoga građevinskog kamena, a ostali rade s manjkavim ili nikavim dozvolama. Naime, za legalno vađenje kamena mora se proći nekoliko stupnjeva dozvola. Najprije se treba dobiti suglasnost za istražno polje radi istraživanja kvalitete i količine kamena. Takva se dozvola izdaje na rok od godinu dana s tim da se uz obrazloženje rok može produžiti, ali eksploatacija kamena nije dopuštena.

Samo rudarska koncesija valjana Nakon obavljenog ispitivanja kvalitete i količine raspoloživog kamena, daje se odobrenje za eksploatacijsko polje koje je u pravilu manje površine od istražnog polja, a ni na tom eksploatacijskom polju formalno nije dopušteno iskopavanje kamena. Za eksploataciju treba ishoditi rudarsku koncesiju za što treba obaviti prethodne radnje, imati lokacijsku dozvolu i dokaz o pravu izvođenja rudarskih radova. Tu rudarsku koncesiju za eksploataciju tehničkog građevinskog kamena imaju samo Maraš za lokaciju Vrsi Mulo, MGT za eksploatacijsko polje Busište 2 kod Biljana Donjih, obrt Pinčić za lokaciju Sječa kod Zemunika Gornjeg, Somar za kameonolom Grabovača kod Zapužana te Zanatkomerc za kamenolom kod Gorice na Pagu.

Ostali kamenolomi koji su u punom pogonu nemaju sve potrebne dokumente, uglavnom koriste suglasnost za eksploatacijsko polje da godinama vade građevni kamen, a najviše ih je samo s dozvolama za istražni prostor, dakle samo prvi stupanj suglasnosti. Ovakvo stanje traje godinama bez bitnijih promjena, do kamenoloma povremeno navrati inspekcija za zaštitu okoliša, ali ona nije nadležna za zabranjivanje rada zbog nedostatka rudarske koncesije. A rudarski inspektori kao da su zaboravili na ovaj dio Dalmacije. E. ŠPRLJAN Izvor: Slobodna Dalmacija www.slobodnadalmacija.hr

]]>