Kamenolom smutnje i nelogičnosti

BARBAN – Brdo dokumentacije i zakonskih odredbi koristilo se u dokazivanju, legalnog ili ne, rada kamenoloma Gočan. Međutim, kao da su sve strane ove priče zaboravile na općepoznatu činjenicu – brdo Rogatica opisano je kao vrijedno arheološko nalazište.

O tome nema spomena ni u jednom nama dostupnom dokumentu. Jesu li mogućnost da spriječe daljnju devastaciju propustili i arheološki stručnjaci? Kamenolom Gočan na eksploatacijskom polju Rogatica i dalje je aktivan unatoč njegovu brisanju iz prostornih planova Općine Barban i Istarske županije. Za našeg posjeta kopu na brdašcu gdje su se 50-ih godina odvijala intenzivna arheološka iskapanja, za strojevima nismo zatekli nikog iako smo kamenolom obišli tijekom radnog vremena. Aktivnost kamenoloma potvrdili su nam mještani sela Rajki, ali i sam Mario Medančić, vlasnik tvrtke Ruding, koja obavlja iskapanja. On nam je nagovijestio i da će unatoč nepostojanju eksploatacijskog polja u prostornim planovima ono biti aktivno još duže vrijeme. To uostalom potvrđuju i zaključci Županijske skupštine iz travnja ove godine kada je pročelnik županijskog Odjela za prostorno planiranje Josip Zidarić objasnio da kamenolom Gočan može nastaviti raditi u uvjetima postojeće rudarske dozvole.

Poništenje lokacijske dozvole ne podrazumijeva zatvaranje Po tom tumačenju očito je da će se nastojanja Općine Barban i stanovnika mjesnog odbora Petehi da se kamenolom definitivno zatvori nastaviti u vrtlogu nelogičnosti i apsurdnih situacija. Nelogičnost je i da Ruding iz Sutivanca eksploatira Gočan bez potvrde u prostornim planovima, a sve to ne povlači nikakve konzekvence. Nadalje, kamenolom djeluje u uvjetima uskraćene suglasnosti Općine, što je i bio temelj brisanju iz planova. K tome kamen se eksploatira na području arheoloških nalaza. S druge strane, Općina Barban nastojanja da ga zatvori temelji na poništenoj lokacijskoj dozvoli Medančiću, iako zakon time ne predviđa gašenje kopa. Potvrđuje to i Zidarić, prema kojem kamenolom može zatvoriti samo rudarska inspekcija ukoliko utvrdi da se ne radi u skladu s eksploatacijskim odobrenjem. – Činjenica je da nepostojanje lokacijske dozvole ne predviđa automatizmom i zatvaranje kamenoloma, tvrdi pročelnik.

Na istom je tragu i dopis iz rujna 2002. koji je potpisao Božo Kovačević, tadašnji ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja. U tom spisu upućenom resornim odjelima u županijskim uredima državne uprave stoji »legalni su svi oni (kamenolomi op. a.) koji imaju odobrenje za izvođenje rudarskih radova«. U nastavku piše i da Zakon o prostornom uređenju u takvom slučaju ne predviđa potrebu za dodatnim rješenjima poput lokacijske dozvole. Zanimljivo, iste se godine organizira i više protesta članova Mjesnog odbora Petehi protiv rada Rudinga. Koliko su mještani u tome bili odlučni govori i incident iz prosinca iste godine, kada je intervenirala i policija. Naime, inicijatori protesta Vedran Rojnić i Denis Poljak blokirali su svojim automobilima put do kamenoloma, a Medančić je tom prilikom navodno nasrnuo autom na jednog od njih. Prema kronologiji koju nam predstavlja Medančić, dozvolu za eksploatiranje polja dobio je krajem 2001. Gotovo pet godina ranije dobio je i prvu suglasnost Općinskog vijeća, a iste je godine održana i javna rasprava te izdana dozvola za istraživanje polja.

Aktualni saziv vijeća Barbana na čelu s Denisom Kontošićem želio bi osporiti odobrenje prethodnih mandatara, a smatra da je poništenje lokacijske dozvole 2002. godine dovoljan razlog da se prekinu iskapanja na Rogatici. Naime, dozvolu izdanu dvije godine ranije poništilo je Ministarstvo zaštite okoliše i prostornog uređenja, a kao razlog je navedeno nepostojanje suglasnosti istog ministarstva. Zbog toga što Ruding nastavlja raditi, Općina šalje prigovor rudarskoj inspekciji, koja potvrđuje da se rudarski radovi izvode u skladu s dokumentacijom, a eventualno zatvaranje kopa zahtijeva poništenje rješenja o eksploataciji. Općina ustraje u svojim nastojanjima te od Ureda državne uprave zahtijeva da poništi taj dokument, no to nije moguće jer predviđa žalbu koja nije podnesena na vrijeme. Žalbu Općine 2003. godine odbija i nadležno ministarstvo. I tako u krug!

Zanemareno i devastirano arheološko nalazište No, valjda smeteni od te zavrzlame, mnogi su zaboravili na izvanrednu i općepoznatu činjenicu – lokalitet Rogatica na kojem se danas nalazi kamenolom vrijedno je arheološko nalazište koje nije primjereno zaštićeno pred teškom mehanizacijom. Zanimljivo je i to da nismo naišli ni na jedan službeni dokument bilo koje strane u kojem bi se ukazivalo na taj ključni moment. – Postojao je ugovor između arheologa i Rudinga o sondiranju nalazišta. Radove je 1998. godine provodila Fina Juroš-Monfardin, koja je nalazište zatekla uništeno bagerima. Preostalo joj je jedino da izvrši pokusni iskop jer se nije imalo što spasiti, kaže ravnateljica Arheološkog muzeja Istre Kristina Mihovilić. Na pitanje je li moguće da nalazište nije bilo ni pod kakvom zaštitom, Mihovilić odgovara da to ne stoji jer čim je nalazište na otvorenom dokumentirano, postoji osnova da se preventivno zaštiti i postupi po zakonu o zaštiti spomeničke baštine. Navodi da su arheolozi napisali izvještaj i obavijestili konzervatorski odjel koji se tada nalazio u Rijeci o početku rada kamenoloma.

U tim uvjetima postavlja se ključno pitanje: Je li devastacija lokaliteta mogla rezultirati sankcijama Rudinga i time blokirati daljnji rad? Vjerojatno nije. Možda i zato što prema zapisniku s druge javne rasprave sami arheološki stručnjaci nisu bili uvjereni u sadašnji stav ravnateljice muzeja. Naime, kako nam Mihovilić navodi čitajući zapisnik s rasprave održane u Barbanu u prosincu 1999. godine, prepreka za daljnji rad kamenoloma više nije bilo. Na skupu je u ime konzervatorskog odijela i arheologa prisutna bila upravo Juroš-Monfardin, koja je zaključila da je Rogatica kao nalazište devastirana i erodirana od 50-ih godina. Stoga ni arheolozi nemaju tamo što istraživati i štititi. Dakle, slučaj »Gočan-Rogatica« nastavlja se u krug! Piše Zvjezdan STRAHINJA Izvor: Glas Iste www.glasiistre.hr