Kamenoresci se prometnuli u rudare

KANFANAR – Uz eksploataciju pod površinom nije potrebno skidanje gornjeg sloja zemlje i kamena, pa u okolišu ne ostaju ožiljci. Rad se odvija u prostoru gdje su stalne temperature, zimi oko 15, a ljeti oko 20 stupnjeva Celzija, što je povoljnije od rada na otvorenom gdje vremenske (ne)prilike često ometaju kontinuiranu proizvodnju

Podzemni kop, koji se već deset godina primjenjuje u Kanfanaru, postao je prevladavajući način eksploatacije u najvećem kamenolomu pazinskog Kamena, južno od naselja u kojem se godišnje izvadi oko 15 tisuća kubika kamenih blokova. Nova tehnologija vađenja pridonijela je ne samo očuvanju prirode, već i humanizaciji teškog rada. Kada se eksploatira pod površinom nije potrebno skidati gornji sloj zemlje i kamena, pa u okolišu ne ostaju ožiljci. Istodobno se rad odvija u prostoru gdje su stalne temperature, zimi oko 15, a ljeti oko 20 stupnjeva Celzija, što je povoljnije od rada na otvorenom, često na ekstremnim temperaturama i uz nepovoljan utjecaj kiša i vjetra, koji mnogo puta ometaju kontinuiranu proizvodnju.

Kako nam je rekao tehnički direktor Kamena Ivan Cotman, kanfanarski je kamenolom postao jedan od oglednih u svijetu u kojima se primjenjuje nova tehnologija. Tu su se isprobavali prvi strojevi s lančanim sjekačicama, a najmoderniji koji se sada koristi nastao je poslovnom suradnjom Kamena i specijalizirane talijanske tvrtke Fratini. Uskoro će u Kanfanar na probni rad i otprašivač, prvi stroj koji će prikupljati kamenu prašinu koja nastaje rezanjem blokova, nastao također u suradnji s Fratinijem. Uvođenje tog stroja dodatno će humanizirati rad. Nakon što su se primjenom novih tehnologija riješili vode koja je hladila rezne alate starijih generacija, radnici sada više neće biti izloženi ni prašini.

U Francuskoj i Italiji podzemne se dvorane koriste i za priredbe Vađenjem kamenih gromada u podzemlju ostaju velike dvorane. Zbog mraka, stalne i relativno niske temperature mogle bi se završetkom eksploatacije koristiti kao vinski podrumi, prostori za proizvodnju gljiva i čuvanje voća i povrća. Cotman nam je rekao da je o tome bilo upita, ali je najteže premostiti »arhitektonsku« barijeru. Naši arhitekti nisu naime dosad prepoznali vrijednost tih prostora, koji se u Francuskoj i Italiji zbog iznimne akustičnosti i malih energetskih potreba koriste i za održavanje koncerata i prikazivanje filmova.

Prilikom podzemnih kopanja iskorištava se manje materijala, jer se zbog statičke stabilnosti gornjeg sloja moraju ostavljati nosači, koji se precizno proračunavaju. No za nosače se koriste slojevi koji su se geološkim mjerenjima pokazali manje vrijednima za rezanje kamenih ploča, što je glavni proizvod Kamena. Kanfanarski nije prvi istarski kamenolom u kojem se vadi ispod zemlje. Prvi je takav otvoren još početkom prošlog stoljeća kod Istarskih toplica. Sad je zatvoren, jer je rađen bez statičkih proračuna, pa prijeti urušavanje. Prema Cotmanovim riječima, podzemni kopovi primjenjivali su se u još u starom Egiptu, a u današnje vrijeme u njihovoj je primjeni najdalje otišla Italija. Preduvjet za otvaranje je dovoljna visina gornjeg sloja, koji će nositi krovnu konstrukciju. Zbog toga se u Kamenu još nisu odlučili na podzemno kopanje u Selini i Kirmenjaku, ali će ta tehnologija u Kanfanaru i Vinkuranu postati osnovni način proizvodnje. I novi kanfanarski kamenolom kod Korenići će nakon početnog »ukopavanja« koristiti novu podzemnu tehnologiju.

Zbog njezina uvođenja Kamen će iduće godine nabaviti i drugi moderni stroj s gusjenicama i automatskim namještanjem sjekačice za rezanje kamena, u čijoj su konstrukciji sudjelovali i stručnjaci te tvrtke. Prilikom posjeta podzemnom kopu u Kanfanaru na ulazu smo primijetili uklesani natpis »Sretno«. On je djelo voditelja kamenoloma Marčela Starčića, autora ogromne skulpture istarskog vola postavljene u dvorištu etno kuće talijanskog poduzetnika Pierluigija Ronzanija u Kanfanaru i koautora nekoliko velikih kompozicija Šime Vidulina, među kojima je i veliki križ u Vukovaru. Starčić je tako obilježio premetanje nekadašnjih kopača kamena na otvorenom u rudare. Piše Aldo POKRAJAC Izvor: Glas Istre www. glasistre.hr