Kaštijun mora biti »sređen« do sezone

PULA – Iako je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Gradu Puli dao rok do kraja siječnja ove godine za dobivanje građevinske dozvole za sanaciju odlagališta Kaštijun, a nakon zahtjeva za produženje tog roka, on će se po svemu sudeći morati ponovno produžiti. No što je mjesec u odnosu na desetogodišnje čekanje?!

Kao što smo već pisali, Fond je osigurao 15 milijuna kuna za prvu fazu radova, a to je dakle sanacija i zatvaranje postojećeg odlagališta. Glavna je prepreka za dobivanje građevinske dozvole dosad bio neriješen imovinskopravni status na cijelom području obuhvata, dakle na ukupno 22 hektara (zajedno s današnjim granicama odlagališta od 11 hektara). Sve je konačno riješeno upisom države kao vlasnika toga zemljišta. – Problem nam je bio riješiti vlasništvo na području obuhvata odlagališta da bismo dobili jedinstvenu građevinsku parcelu s jednim, a ne više vlasnika, jer je to jedan od uvjeta za dobivanje građevinske dozvole. Grad je bio vlasnik dviju manjih čestica koje su se vodile kao deponij, dok je ostalo bilo u vlasništvu Puljanke, i tu se država pozvala na zakon iz 1991. godine i dobila spor. Grad Pula izdao je tabularnu ispravu kojom se, na temelju Zakona o poljoprivrednom zemljištu i Zakona o šumama, dozvoljava upis prava vlasništva u korist Republike Hrvatske, a time su stvoreni uvjeti da se čestice mogu cijepati i spajati radi formiranja građevinske parcele. U međuvremenu smo pripremili i završili i ostalu dokumentaciju koja je nedostajala za građevinsku dozvolu (projekt ozelenjavanja saniranog odlagališta, takozvanu arheološku reambulaciju terena zbog blizine tvrđave i ostataka pretpovijesne gradine, a radi dobivanja suglasnosti Konzervatorskog odjela), rekla nam je Vesna Dukić, voditeljica Odsjeka za zaštitu okoliša Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, komunalni sustav i imovinu Grada.

Dodala je da je upravo ovih dana Središnjem državnom uredu za upravljanje državnom imovinom poslan na ovjeru elaborat parcelacije da bi se parcela mogla provesti u katastru. Nakon ovjere elaborata očekuje se da Republika Hrvatska, kao vlasnik zemljišta, izda akt na osnovu kojeg se Gradu Puli, kao investitoru, omogućava sanacija i izgradnja odlagališta. Postojanje katastarskog broja za građevinsku česticu, kojim treba dopuniti glavni projekt, baza je za dobivanje svih suglasnosti i konačno građevinske dozvole. – Grad objektivno ne može utjecati na brzinu rješavanja te dokumentacije, ali smo učinili sve što je u našoj nadležnosti i kontaktirali sve mjerodavne institucije koje nam u tome mogu pomoći. Vjerujem da će nam Središnji državni ured svojim aktom omogućiti sanaciju i izgradnju odlagališta unutar mjesec dana, nakon čega ćemo ishoditi građevinsku dozvolu relativno brzo. Tada će početi i sanacija postojećeg odlagališta. Međutim, da bismo ga mogli zatvoriti te ozeleniti, potrebno je pripremiti i rezervirati barem dio prostora na budućoj lokaciji, odnosno proširenju, jer ne možemo u međuvremenu otpad odlagati na livadu. Kod stvaranja centralne zone za gospodarenje otpadom trebat će prije odrediti koja će se tehnologija primijeniti, koje postrojenje za obradu otpada nabaviti i slično. Za tu drugu fazu nadamo se sredstvima iz pretpristupnih fondova Europske unije, a za što imamo podršku Ministarstva zaštite okoliša. Naime, naš je program izgradnje centralne zone za gospodarenje otpadom u Istarskoj županiji na Kaštijunu ušao u Nacionalnu ISPA strategiju za pretpristupne fondove, što znači da je Ministarstvo podržalo naš pristup gospodarenju otpadom i naš program. Novac lani nismo dobili, ali mu se nadamo, rekla nam je Dukić.

Grad bi, ustvrdila je, do ove turističke sezone trebao sanirati Kaštijun da bi spremni dočekali veće količine otpada, a odmah treba početi, kaže, i s pripremom dokumentacije za drugu fazu budućeg centralnog mjesta za gospodarenje otpadom u Istri. To je odabir tehnologije, izrada idejnog rješenja te procjene utjecaja na okoliš o kojoj će se izjasniti i javnost kroz redovnu proceduru javne rasprave. Poglavarstvo Grada prvu fazu radova ustupilo je gradskom poduzeću Herculanei, koja bi, dakle, trebala sanirati 11 hektara postojećeg deponija. Nastavljamo raditi na pripremi u dijelu za koji nam ne treba građevinska dozvola, a čim je dobijemo, nastavljamo odmah dalje jer smo predradnje već završili. Trajanje radova ovisi o tome što će tamo biti, da li centar za gospodarenje otpadom Istarske županije sukladno prostornom planu, što bi tada naravno dugo trajalo. Ako se pak radi samo o sanaciji i zatvaranju postojećeg deponija, tada to možemo napraviti u nekoliko mjeseci, rekao nam je direktor Herculanee Radovan Cvek. S. ZRINIĆ TERLEVIĆ Izvor: Glas Istre www.glasistre.hr

]]>