Kod gradnje kuće – vodni doprinos

ZAGREB – Ukida se postojeća slivna vodna naknada umjesto koje se uvodi naknada za uređenje voda. Poljoprivrednici koji ne budu plaćali naknade neće dobivati poticaje

S obzirom da proračunska sredstva nisu dovoljna za održavanje sustava vodotoka, vodnih građevina te obranu od poplava, erozija i bujica, Vlada je u četvrtak predložila uvođenje nove naknade, takozvanog vodnog doprinosa. Od 1. siječnja iduće godine, kada bi na snagu trebale stupiti izmjene i dopune Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva, vodni će se doprinos plaćati na gradnju građevina, a koliko će on točno iznositi, Vlada će propisati naknadno. Zakon propisuje da će osnovica za plaćanje doprinosa biti prostorni metar građevine. Vodni doprinos u Hrvatskoj se plaćao do prije sedam godina, plaćali su ga poslodavci i bio je jedini izvor iz kojeg se financiralo održavanje nasipa, vodnih građevina i sličnog na državnim vodama. Nakon što je 1998. godine doprinos ukinut, novac za to osiguravao se iz državnoga proračuna, no nije bio dovoljan, pa se doprinos sada ponovo uvodi, a koristit će se na području cijele države po načelu solidarnosti i prioriteta. Državni će proračun ipak i dalje godišnje osiguravati oko 80 milijuna kuna za izgradnju regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina. Zakonom se, osim toga, ukida postojeća slivna vodna naknada umjesto koje se uvodi naknada za uređenje voda, ali sa smanjenom osnovicom.

Uz to, uvode se i naknade za melioracijsku odvodnju i za melioracijsko navodnjavanje, a osnovica za njih je poljoprivredno zemljište. Naknadu za melioracijsko navodnjavanje po slobodnoj će ocjeni uvoditi županije, a plaćat će je isključivo korisnici melioracijskog sustava. Poljoprivrednici koji budu izbjegavali plaćanje ovih naknada neće moći računati na državne poticaje. Ministar poljoprivrede Petar Čobanković naveo je da je za dovođenje vodnog sustava u »nulto stanje« potrebno 2,5 milijardi kuna, a smatra da će novi sustav naknada osigurati i bolju zaštitu od poplava. Sa standardima EU-a mora se uskladiti i Zakon o vodama, pa je Vlada predložila da se vode, umjesto na državne i lokalne, dijele na vode prvog i drugog reda. U prvom redu bile bi međudržavne i priobalne vode, kao i drugi veći vodotoci koje će popisati Vlada. Veliko zadovoljstvo u Vladi su iskazali rezultatima poslovanja državnih poduzeća koja su, prema izvješću o poslovanju u 2004. godini, u toj godini ostvarila 55 posto veću dobit (1,8 milijardi kuna) nego godinu prije. Marija Pulić Izvor: Vjesnik www.vjesnik.hr

]]>