Konačni troškovi sanacije banaka i dalje nepoznanica

ZAGREB – Koliko je ukupno stajala sanacija hrvatskog bankarskog sustava, koja je presudno utjecala na oblikovanje njegova današnje izgleda (više od 90 posto u inozemnom vlasništvu)?

To je ostalo nepoznanica i nakon čitanja izvješća koje je Državna agencija za sanaciju banaka i osiguranje štednih uloga (DAB) pripremila Saboru, koji bi ga pak trebao razmotriti u sklopu rasprave o izvješćima o reviziji pretvorbe i privatizacije. Naime, za sanaciju šest hrvatskih banaka (Slavonska, Splitska, Riječka, Privredna, Dubrovačka i Croatia banka) prema odlukama o sanaciji koje je (na temelju Zakona o sanaciji u restrukturiranju banaka) na prijedlog HNB-a donosila hrvatska Vlada od listopada 1995. do svibnja 2000. utrošeno je ukupno 11,498 milijardi kuna, što je podatak poznat od ranije.

Međutim, ova brojka predstavlja samo glavnicu bez kamata, jer su uz novac bila korištena i druga sredstva (obveznice ili preuzimanje duga s različitim kamatnim stopama i rokovima dospijeća). No, upozorava se u DAB-ovu izvješću, troškovi sanacije domaćeg bankarskog sustava su i veći ako bi im se pribrojili troškovi pretvaranja deviznih depozita građana u javni dug RH (stara devizna štednja), projekt izdavanja obveznica za restrukturiranje gospodarstva (»velike obveznice« iz 1991.), projekt sanacije Hrvatske poštanske i Istarske banke, a posredno se i troškovi stečaja banaka i štedionica također mogu promatrati kao dio sanacije bankarskog sustava. Nadalje, u privatizaciji Privredne, Splitske i Dubrovačke banke DAB je, kako bi se postigli bolji uvjeti prodaje, intervenirao otkupom dijela imovine banaka u ukupnom iznosu od 1,443 milijarde kuna, te se i ove transakcije mogu tretirati kao dio sanacijskih postupaka, što bi značilo da su specificirani troškovi sanacije 12,94 milijarde kuna.

Istodobno, od privatizacije navedenih banaka (osim Croatije koja je još uvijek stopostotnom državnom vlasništvu), država je uprihodila ukupno 4,935 milijardi kuna. Tome treba dodati i 1,259 milijardi kuna prihoda koje je DAB ostvario naplatom kredita i prodajom dionica koje su Agenciji prenesene prilikom sanacije i privatizacije banaka. Uz to, od dividende saniranih banaka priteklo je još 166,94 milijuna kuna. Doda li se tome još 114 milijuna kuna državnih obveznica otkupljenih u sanaciji Slavonske banke proizlazi da je DAB povratio 6,475 milijardi kuna, što je tek polovica troškova sanacije koji su uopće poznati. No, ma koliki stvarno bili, troškovi sanacije još nisu ni konačni. U slučaju Croatia banke postoji pravomoćna, ovršna, a istodobno neprovediva presuda o povratu dionica bivšim dioničarima.

Kao najbolje rješenje DAB vidi provedbu prijašnje ideje o pripajanju Hrvatskoj poštanskoj banci, što bivši dioničari ne žele. Iako se čini najlogičnijim, upozorava se da čekanje presude Ustavnog suda (bivši dioničari zatražili su zaštitu svojih ustavnih prava, ali ne zna se kad će biti presuda), može dodatno pogoršati položaj ove još nekonsolidirane banke, te tako još oslabiti njezinu tržištu poziciju. A izvršenje presude o vraćanju dionica dioničarima DAB može provesti samo uz suglasnost Državnog odvjetništva ili po nalogu Vlade. Tu je i arbitražni postupak koji je protiv DAB-a pred Međunarodnim sudom u Londonu pokrenula Hypo Alpe-Adria banka zbog povrede Ugovora o prodaji dionica Slavonske banke zbog čega traži naknadu štete od čak 233,55 milijuna kuna uvećane za iznos potencijalnih gubitaka, kamata i troškova. Nives Matijević Izvor: Vjesnik