Končar će izvoziti vjetroelektrane

HRVATSKA – Kako bi stekli reference za izvoz, odlučili su najprije izraditi najveću vjetroelektranu u Hrvatskoj, za koju će prototip biti gotov do kraja 2006. godine

Uz niskopodni tramvaj, jedan od glavnih novih izvoznih aduta Končara, koji spada u najveće hrvatske izvoznike, sljedećih bi godina trebala postati vjetroelektrana. Posebnu zanimljivost tom poslovnom planu daje činjenica da u Hrvatskoj zasad postoji samo jedna vjetroelektrana, po čemu stojimo na gotovo na začelju europske ljestvice. Zato smo Darinka Bagu, predsjednika Uprave Končara, upitali kako su se odlučili za takav na prvi pogled pomalo neobičan projekt. »Prateći razvoj svjetske energetike prije nekoliko smo godina zaključili da će obnovljivi izvori u svijetu i u Hrvatskoj morati imati znatno veću ulogu od današnje. Zbog toga, kao i zbog činjenice da Končar već proizvodi velik dio potrebnih dijelova (generatora, pretvarača, transformatorskih stanica, informatičke opreme itd.), krenuli smo u razvoj vlastite vjetroelektrane«, kaže Bago. Prvo su gotovo dvije godine tražili strateškog partnera. Zbog iznimno agresivnog nastupa stranih kompanija nisu ga mogli naći pa su odlučili samostalno napraviti vjetrofarmu. Kad su dovršili razvoj vlastitog proizvoda probali su tu tehnologiju vjetroelektrane plasirati na svjetsko tržište.

Kako su im za to nedostajale odgovarajuće reference odlučili su najprije izgraditi najveću vjetroelektranu u Hrvatskoj. Naime, na sličan su način proteklih godina gradnjom velikih 400 kilovoltnih trafostanica Ernestinovo i Žerjavinec za HEP stekli reference za gradnju takvih velikih objekata po svijetu. Nakon mjerenja vjetra na nekoliko lokacija izabrali su najbolju u zaleđu Splita i već rade prototip prve domaće vjetroelektrane koji bi trebao biti gotov do kraja ove godine. Potom slijedi njegova montaža i ispitivanje te postavljanje još desetak stupova u što će Končar uložiti 70 do 80 milijuna kuna. Time namjeravaju steći neophodnu referencu, iskustvo i znanje kako bi potom svoj novi proizvod mogli prodavati na svjetskom, ali i na domaćem tržištu. Jer u Hrvatskoj je već počela ili se priprema gradnja nekoliko vjetroelektrana, a planira ih se još više, tako da ćemo se ubrzo maknuti s europskog začelja. »Kod toga očekujemo pomoć Hrvatske banke za obnovu i razvitak.

S njima izvanredno surađujemo pa vjerujemo da će nam moći pomoći da na međunarodnim natječajima možemo ponuditi podjednako povoljne uvjete financiranja projekta kao i strana konkurencija. Naime, većina europskih država ulažu golem novac u poticanje takve proizvodnje i pomažu svoje proizvođače s vrlo bespovratnom pomoći, vrlo povoljnim zajmovima i subvencijama kamata. Ako želite kupiti vjetroelektrane iz Njemačke, Španjolske, Nizozemske, Danske, Finske i drugih zemalja dobit ćete iznimno povoljne kredite koji odstupaju od uobičajenih uvjeta jer je to politika tih država«, kaže Bago. Kako najveću vjetroelektranu u Hrvatskoj namjeravaju izgraditi prije svega kako bi stekli referencu i eventualno da im neko vrijeme posluži kao probni poligon, zasad je ne planiraju trajno zadržati u svom vlasništvu i HEP-u prodavati proizvedenu struju. Prvotno je bilo najava da bi država kod dodjele poticaja za razvoj obnovljivih izvora energije zbog poticanja vlastitog gospodarstva mogla uvjetovati da se kod njihove gradnje mora ugraditi određeni postotak domaće opreme. Međutim, stručnjaci upozoravaju da EU u pregovorima ne bi blagonaklono gledala na takvo protežiranje domaćih tvrtki na račun stranih pa je takva mogućnost otpala. Željko Bukša Izvor: www.Vjesnik.hr

]]>