Kreću krediti s nula posto kamata!

ZAGREB – U kolovozu je kunska štednja dosegla 14 milijardi, a devizna 71 milijardu kuna. Je li moguće otići u banku i dobiti kredit bez kamata? Nemoguće! Moguće!

Jedna od najvećih hrvatskih banaka sprema se, kako doznaje Vjesnik, učiniti baš to – ponuditi građanima zajmove, najvjerojatnije je riječ o stambenoj štednji, s kamatom od nula posto. Također doznajemo da bi ta ponuda uskoro trebala biti predstavljena javnosti. Bez obzira što se ne zna koji će biti uvjeti za dobivanje tih zajmova i na koji će način ta novčarska kuća osigurati povrat danog novca, jamačno će dodatno zaoštriti ionako nesmiljenu međubankarsku utakmicu. Dakako da će tim potezom privući i brojne nove klijente koji će se bez previše razmišljanja odlučiti upravo za te zajmove, računajući da će banci, na kraju, vratiti manje novca. Uostalom, građani su uvijek gladni kredita i bez obzira na (ne)moguće uvjete koje banke traže, stalno se podnose novi zahtjevi za njihovo odobravanje. Da je tome tako, najbolje svjedoče posljednji podaci Hrvatske narodne banke, prema kojima su ukupni krediti odobreni građanima potkraj kolovoza premašili 73 milijarde kuna, što znači da su se, u odnosu na srpanj, zadužili za još 1,89 milijardi kuna. Napomenimo da su za godinu dana, dakle u odnosu na lanjski kolovoz, građani tražili i dobili 13,6 milijardi kredita.

Potkraj kolovoza, kazuju podaci središnje banke, stambeni zajmovi, inače najtraženiji bez obzira je li riječ o kupnji novog stana, adaptaciji postojećega ili nadogradnji, iznosili su 24,9 milijardi kuna, što je za 967 milijuna više nego u ovogodišnjem srpnju, a za 5,7 milijardi kuna ili za 29,9 posto više nego prije godinu dana. I kad je riječ o stambenim kreditima ne može se reći da građanima novčarske kuće nisu ponudile paletu pogodnosti kako bi privukle nove klijente. Tako banke, uz smanjenje kamata, produljuju i rokove otplate, mnoge i do godinu dana, fleksibilnu otplatu… Dakako da se banke moraju osigurati kako bi im se posuđeni novac vratio, pa su u igri i dalje hipoteke, police osiguranja, udjeli u investicijskim fondovima, mjenice i platežno sposobni jamci. Uostalom, ma što banke ponudile, na stambene kredite će uvijek biti najveća navala, a tome će se i banke morati prilagoditi kako bi dobile što više klijenata. Napokon, stara je stvar da su građani najuredniji platiše i vratiše, pa podigli kredit u kunama, švicarskim francima ili eurima.

Pritom se ne smiju smetnuti s uma ni stambene štedionice – u Hrvatskoj ih ima četiri i u njima štedi oko pola milijuna građana koji su za osam godina uštedjeli oko pet milijardi kuna. Zbog niza pogodnosti (državni poticaji, konkurentne kamate, relativno brzo dobivanje kredita) i bez obzira na nedavna smanjenja državnih poticajnih sredstava na 15 s 25 posto, interes za njih sve više raste. No, u svemu tome najvažnije je da građani bankama sve više vjeruju, što prije petnaestak godina i nije bilo tako. U to se vrijeme novac, ako ga je bilo, radije čuvao doma u slamarici nego u banci. Stoga veseli podatak da je, prema kolovoškim podacima, kunska štednja dosegla 14 milijardi kuna, a devizna 71 milijardu. Uza to, na tekućim računima »stoji« još 10,3 milijarde kuna. Nažalost, očito je da građani još radije vjeruju devizama, ponajprije eurima, nego domaćoj valuti. Ipak, ohrabruje da ih se sve više odlučuje u banke položiti kune i štedjeti u njima. Razlog je vrlo jednostavan – kamate na kunsku štednju su povoljnije (čitaj više) od onih koje se dobivaju na devize. Željko Garmaz Izvor: Vjesnik www.vjesnik.hr

]]>