Kriza osječkog obrtništva: Za pola godine u Osijeku zatvorene 133 obrtničke radnje!

OSIJEK – Stagniranje razvoja obrtništva na području grada Osijeka već duže vrijeme stalan je trend, u prilog čemu govore i podaci o broju otvorenih i zatvorenih obrtničkih radnji u Osijeku.

Evidencijom podataka u Udruženju obrtnika Osijek, te praćenjem svih promjena statusa, uočeno je kako ima velik broj radnji koje ulaze u obrtnički registar, ali koje stvarno ne počnu raditi. Međutim, ako obrtnik poslovnu aktivnost ne počne u roku godinu dana, registracija obrta briše se po sili zakona. Riječ je uglavnom o mlađim ljudima koji registriraju obrtničku djelatnost kako bi stekli aktivan status obrtnika i time lakše osigurali uvjete za budući rad, odnosno kupnju prostora i opreme. “Držimo kako većina onih koji nisu počeli obrtničku djelatnost nisu bili u mogućnosti ponuditi neke kvalitetne program, pa su u ovakvom ukupnom gospodarskom okruženju nemoćni ponuditi neki novi proizvod ili uslugu koju će prihvatiti tržište. Obrtništvo ne može biti pokretač razvoja bez regionalnog ulaganja i pokretanja baze proizvoda s obzirom na to da obrtnici uvijek mogu biti kvalitetni kooperanti, napominje Zvonko Digula, tajnik Udruženja obrtnika Osijek, upozorivši kako su rezultati stagniranja obrta zbog mjera koje se nisu provodile poražavajući. “Godine nakon Domovinskog rata za razvoj obrtništva Osijeka i Slavonije su nepovratno izgubljene, tako da ćemo još dugo nositi teret zaostajanja, upozorava Digula. Prema podacima Udruženja obrtnika Osijek, od 30. lipnja 2006. godine, za prvih šest ovogodišnjih mjeseci registrirane su ukupno 1.982 obrtničke radnje. Prema omjeru otvorenih i zatvorenih radnji, u Osijeku ima 27 otvorenih radnji više nego što je zatvorenih, odnosno ukupno 160 otvorenih, dok su 133 obrtnika zatvorila radnje.

Najveći broj novootvorenih radnji odnosi se na uslužne djelatnosti (primjerice, postolari, fotografi, optičari, izrada žigova, ukrasnih predmeta, videotekari, zlatari, usluge iznajmljivanja i slično), potom trgovci, intelektualne usluge i ugostiteljstvo. Najviše radnji (37) zatvoreno je u maloprodaji (trgovci mješovitom robom, specijalizirane trgovine), uslužnom obrtu te sektoru intelektualnih usluga. Proizvodnih djelatnosti u Osijeku ima izrazito malo, uz manji dio proizvodnje koja se ugrađuje kroz uslugu, primjerice, limarija. Za područje koje pokriva Udruženje obrtnika Osijek, a odnosi se na teritorijalni prostor bivše općine Osijek (općine Čepin, Erdut te prigradske općine) karakterističan je slab i spor razvoj obrtništva. Neznatan porast broja novootvorenih radnji od 1,5 posto za prvih šest ovogodišnjih mjeseci u odnosu prema, primjerice, cijeloj 2005. godinu u kojoj je otvoreno 18 radnji više uz porast od 0,8 posto, nije pravi pokazatelj jer, prema dosadašnjim iskustvima, valja očekivati da će do kraja godine biti više zatvorenih radnji, odnosno da će porast novotvorenih biti neznatan. “Navedeni pokazatelji koji više govore o stagnaciji nego o razvoju obrtništva trebali bi zabrinuti sve u državi. Za grad Osijek broj obrtničkih radnji nešto manji od 2.000 je mali, a razotkrivanjem “papirnatih” obrtnika koji rad ne počnu u roku godinu dana, podaci su još porazniji nego prethodnih godina. Prema nekim procjenama, približno 35 posto obrtnika u Hrvatskoj zbog blokade računa nalazi se u poslovnim poteškoćama i za njih su teška vremena u borbi za opstanak na tržištu, ističe Digula. Autor: Lj.KOVAČEVIĆ Izvor: www.Glas-Slavonije.hr

]]>