Krovne folije i njihova uloga

Osnovna uloga krovne folije je svakako dodatna zaštita objekta od prodora vode putem kiše ili sitnog snijega. Zaštitna uloga krovne folije očituje se i u zaštiti od ulaska pijeska, prašine i ostalih disperzija koje se mogu naći u zraku, a u stanju su proći kroz sitne otvore na spojevima elemenata pokrova, ali i kroz velike otvore kakvi mogu nastati uslijed vremenskih neprilika i oštećenja primarnog pokrova.

Posebnu zaštitnu ulogu krovna folija ima kod malih nagiba (ispod 20°) kada u nekim slučajevima može doći i do povratnih strujanja vode.

Krovne folije nude i zaštitu od vjetropropusnosti jer sprečavaju ulazak zraka u prostor termoizolacije čime se značajno smanjuju svojstva termoizolacije. Zaštitu od vjetropropusnosti moguće je povećati i lijepljenjem folija na mjestima preklopa što je moguće izvesti samoljepljivim spojnim trakama, ali i folijama koje na sebi imaju već ugrađen samoljepljivi preklopni sloj.

Ovime se smanjuje i pogonska sila za prodor vanjskog medija u područje između i ispod crepova čime se ostvaruje dodatna sigurnost.


Otparivanje objekta

Ovisno od vrste objekata i namjene prostora slobodno možemo reći da će u gotovo svakom objektu doći do stvaranja određenih količina vodene pare. Izvori vodene pare mogu biti različiti: ljudi i životinje, biljke, kuhanje, kupanje, sušenje rublja, razni procesi i sl. Vlaga može doći i izvana za vrijeme vlažnih i vrućih ljetnih dana.

U prosjeku se može reći da jedan čovjek uračunajući sve ove čimbenike u prosječnom domaćinstvu opterećuje prostor sa do 5 kg vodene pare na dan. Za četveročlanu obitelj to bi ukupno iznosilo oko 20 kg vlage po danu.

Ovisno o klimatskim uvjetima i godišnjem dobu uvjeti koji vladaju unutar i izvan objekta najčešće su različiti. Ove uvjete možemo najbolje predstaviti kroz temperaturu, pritisak i vlažnost zraka, čije različite vrijednosti uzrokuju tokove topline i vlage koji se odvijaju kroz građevinsku konstrukciju po liniji manjeg otpora.

Istraživanja su pokazala da se oko 85% izmjene vodene pare odvija kroz vrata, prozore i postavljene ventilacijske otvore dok oko 15% prolazi difuzijom kroz zidove i krov (ovo naravno ovisi o načinu gradnje objekta i kvaliteti izvedbe ugrađenih proizvoda, ali i obljašnjava problem izmjene vlage u današnjim izvedbama građevinskih konstrukcija koje savršeno zaptivaju sve moguće otvore i izmjena vlage se svodi na difuziju).

Dinamika difuzije vlage kroz krovnu konstrukciju može se regulirati upotrebom folija koje se postavljaju u krovnu konstrukciju, a ovisi i o ostalim materijalima (beton, drvo, vrste izolacija) koji su ugrađeni u samu konstrukciju i koji na dinamiku mogu bitno utjecati. Konačni će rezultat na kraju ovisiti o preciznosti izvedbe i pridržavanju pravila ugradnje od strane izvođača. Svaki je čovjek od davnina težio sigurnosti. Sigurnost kao jedan od najelementarniih nagona živih bića najbolje simbolizira dom, zaštićen od svih onih utjecaja pred kojima čovjek nema nikakvu prirodnu zaštitu


Smjer difuzije vodene pare

Vodena para se nalazi u zraku zajedno s mješavinom drugih plinova pod svojim parcijalnim pritiskom. Ovaj pritisak ovisan je količini vodene pare i o temperaturi zraka. Što je temperatura zraka i udio vodene pare veći to je veći i pritisak vodene pare. Zbog toga na smjer toka vodene pare najviše utječu klimatske prilike i uvjeti života.

U zimskom razdoblju u grijanim prostorima smjer toka vodene pare je iznutra prema van dok je u ljeti obrnuto. Ovo pokazuje da je problem veći u kontinentalnim krajevima s većim temperaturnim razlikama zimi kad je opasnost od kondenzacije i najveća. Isti se problem može pojaviti i ljeti u vedrim i hladnijim noćima (primjer šatora koji je ujutro sa unutarnje strane prepun kapljica vode).

U nekim drugim dijelovima našeg planeta sa sasvim drugim klimatskim uvjetima problemi su drugačiji pa se i krovne konstrukcije odnosno materijali i njihova upotreba razlikuju od ovih koje razmatramo u ovom članku.


Kondenzacija

Do kondenzacije dolazi kada temperatura zraka koji sadrži određenu količinu vodene pare (za neki pritisak zraka) padne ispod točke zasićenja (kondenzacije). Temperatura zasićenja ovisna je o apsolutnoj količini vodene pare u zraku (i-x) dijagram i to tako da većoj količini pare odgovara viša temperatura zasićenja, pa zbog toga zrak više temperature može u sebe primiti veću količinu vlage.

Ovo je razlog da se folije poznate kao parne brane postavljaju na unutarnjoj, toplijoj strani krova (prostorije) jer će grijane prostorije moći primiti veću količinu vlage bez bojazni da će se kondenzacija pojaviti u prostoriji.

Istovremeno parna brana ima zadatak spriječiti izlazak zraka iz prostorije u unutrašnjost krovne konstrukcije čime se spriječavaju toplinski gubici, ali i nagli prolaz vodene pare u hladniji prostor čiju kondenzaciju ne bi mogli spriječiti ventiliranjem termoizloacije zbog premale brzine strujanja zraka niti propuštanjem kroz vanjsku paropropusnu krovnu foliju koja ne može propustiti velike količine vodene pare u kratkom vremenu.

Pri ovome se opet nameće važnost kvalitete izvedbe parne brane naročito kod izvedbe raznih spojeva i proboja za instalacije, pričvršćenja unutrašnje oplate i slično, jer kod nepravilne izvedbe dolazi do direktnog prodora vlage iz prostorije u unutrašnjost konstrukcije.

Dakle, ukoliko smo parnu branu ispravno postavili vodena para će difuzijom prolaziti kroz parnu branu (niti jedna parna brana ne zaustavlja prolaz vodene pare 100% nego propušta određene manje količine vodene pare čija je dinamika prolaza kroz krovnu konstrukciju takva da je suvremene paropropusne krovne folije postavljene na vanjskoj strani krovne konstrukcije bez problema propuštaju, a ventilirajući sloj ispod samog pokrova odnosi izvan objekta prije nego dođe do stvaranja kondenzacije).

Na taj se način odvija izmjena vodene pare između unutrašnjosti objekta i okoline bez štetnih posljedica za krovnu konstrukciju, termoizolaciju i kvalitetu boravka.

Analiza dinamike stvaranja i prolaza vodene pare iz objekta pokazuje da pravilno projektiranje klasičnih konstrukcija obuhvaća parne brane, paropropusne folije, ventiliranje pokrova, ali i izmjenu zraka pomoću ventilacije na mjestima intenzivnijih izvora vodene pare (kuhanje, saune i sl.) jer se time smanjuje pritisak vodene pare unutar objekta, a time i mogućnosti za stvaranje kondenzacije na neželjenim mjestima.


Određivanje kvalitete i odabir krovnih folija

Ako kao osnovni kriterij za odabir krovnih folija odaberemo mogućnost primjene onda uopćeno možemo reći:

a) Paropropusne folije za polaganje na daščanu oplatu

b) Paropropusne folije za polaganje na termoizolaciju

c) Paronepropusne folije

  • bitumenske
  • za postavljanje na daščanu oplatu
  • polietilenske

folije za postavljanje na rogove uz obaveznu primjenu zračnog sloja za ventiliranje termoizolacije ili za postavljanje na rogove kod neuređenih potkrovlja bez termoizolacije

Paropropusne folije za polaganje na daščanu oplatu su folije univerzalne namjene koje se istovremeno mogu primijeniti u svim drugim slučajevima izvedbe krovnih konstrukcija.


Karakteristike krovnih folija

1.Sd vrijednost (m)

Vrijednost koja govori o otporu difuziji vodene pare kroz konkretni materijal određene debljine Ova vrijednost izražena je u metrima debljine zračnog sloja koji pruža isti otpor difuziji vodene pare, npr. Sd = 0,02 znači da krovna folija predstavlja isti otpor difuziji vodene pare kao i zračni sloj debljine 2 cm.

Podjela prema Sd vrijednosti:

a) paropropusne Sd < 0,5

b) preuzimaju vodenu paru 0,5 < Sd < 1500

c) zatvoreni za difuziju 1500 < Sd

Današnje paropropusne folije dostižu minimalne vrijednosti otpora difuzije oko 0,02 i to su vrlo velike vrijednosti koje se ne mogu značajnije poboljšati. Kao što smo u uvodu rekli da dinamika difuzije vlage ovisi o karakteristikama materijala koji čine krovnu konstrukciju lako je uočiti da će manja Sd vrijednost parne brane zahtjevati i manju Sd vrijednost paropropusne folije i obrnuto.


2.WDD vrijednost (g/m² x 24h)

Vrijednost koja pokazuje koliko grama vodene pare prođe kroz foliju u 24 sata. Ove vrijednosti dostižu danas vrijednosti do 1700 (g/m²x24h) i dobivene su mjerenjima u laboratorijskim uvjetima uz točno definiranu razliku pritisaka koja ne odgovara vrijednostima koje se pojavljuju u realnosti. To znači da paropropusnost realne krovne površine ne možemo dobiti jednostavnim množenjem ove vrijednosti s površinom krova.


3.Statička vodonepropusnost (visina vodenog stupca mmH2O)

Vrijednost koja pokazuje koliko je krovna folija nepropusna za vodu izražena kroz statički pritisak koji folija može izdržati bez pojavljivanja 3 vodene kapi s druge strane folije.

Za najbolje paropropusne krovne folije ova vrijednost dostiže 3000 – 4000 mm. Koliko su ove folije vodonepropusne govori i podatak da kvalitetni šatori kod kojih se zahtjeva vodonepropusnost imaju ovu vrijednost oko 800 mm.

Najnoviji DIN standardi idu na povećanje minimalne vrijednosti za krovne folije na 2000 mm zbog povećane sigurnosti, s obzirom da se folije postavljaju i na daščanu oplatu kada njihova vodonepropusnost pada. Na pad vodonepropusnosti djeluje i kretanje po površini folije čime se smanjuje otpornost gornjeg sloja.


4. Uzdužna i poprečna čvrstoća (N/5cm)

Ova vrijednost označava čvrstoću krovne folije na vlak u uzdužnom i poprečnom smjeru.

U praktičnom smislu ova je vrijednost vrlo važna iz praktičnih razloga: folija mora izdržati sve sile koje nastaju prilikom postavljanja, loših vremenskih prilika prije pokrivanja i razlike pritisaka u eksploataciji (pogotovo ukoliko uslijed jakog vjetra dođe do oštećenja primarnog pokrova).

Najveće vrijednosti koje postižu današnje vrhunske folije dostižu vrijednosti do 500 N/5cm, dok se vrijednosti od 250 N/5cm smatraju dobrima.

Budući da se krovne folije u sve većoj mjeri postavljaju direktno na termoizolaciju bez primjene daščane oplate, faza ugradnje postaje zahtjevnija zbog otežanog kretanja. To je dovelo do novog testa tzv. propadanja. Ovom testu koji traži čvrstoću dovoljnu da spriječi propadanje osobe mase 80 kg na razmaku rogova od 80 cm u Hrvatskoj udovoljava jedino folija Bramac Univerzal koja na testu pokazuje maksimalne čvrstoće zahvaljujući ugrađenom sloju od armirajuće mrežice.

Kako je krov oduvijek predstavljao sinonim upravo za sigurnost tako je i najveća pozornost kako nekad, a tako i danas poklanjana na vodonepropusnost krovne konstrukcije


5. Sila paranja čavlom (N)

Ova vrijednost daje silu na foliju koju je potrebno uložiti da na mjestu probijanja čavlom dođe do paranja folije. Vrijednosti su važne zbog opterećenja koja folija preuzima prije pokrivanja primarnim pokrovom.


6. UV stabilnost

Sve krovne folije izložene su sunčevom zračenju prije polaganja primarnog pokrova. Zbog štetnog djelovanja UV zračenja potrebno je krov pokriti prije nego dođe do trajnog oštećenja krovne folije. Ovaj kriterij daje duljinu trajanja (u mjesecima ili tjednima) izloženosti folije direktnom sunčevom zračenju prije nego se pojave trajna oštećenja materijala. Vrijednosti se kreću najčešće od 1 do 4 mjeseca.


7. Otpornost na prenošenje vatre

Klasa gorivosti B je klasa koju zadovoljava većina krovnih folija.


8. Postojanost na temperaturu

Krovne folije danas odgovaraju zahtjevu za primjenu u temperaturnom području od –40 do +85 °C. Ovo su glavne karakteristike krovnih folija koje pokazuju njihove najvažnije karakteristike iz kojih proizlazi mogućnost primjene. Osim ovih kriterija postoje i dodatni ništa manje važni za koje su standardi tek u pripremi. Neki proizvođači su sami razvili svoje interne testove kojima provjeravaju kvalitetu svojih folija na ove dodatne zahtjeve.

 

Prikazati ćemo nekoliko kriterija koji su u praktičnom smislu veoma važni:

1. Otpornost na habanje koja dolazi do izražaja kod folija koje se postavljaju na daščane oplate. Ukoliko se radi o radovima koji zahtjevaju veću količinu kretanja po već postavljenoj foliji ovo će biti svojstvo od velike važnosti. Ovdje se radi o tome da zbog hodanja dolazi do oštećenja gornjeg sloja materijala zbog čega pada vodonepropusnost folije.

2. Dinamička vodonepropusnost krovne folije postavljene na daščanu oplatu – slučaj jakih pljuskova prije pokrivanja objekta.

3. Vodonepropusnost na mjestima prodora čavala kojima je folija pričvršćena na krovnu konstrukciju. Budući da je vodonepropusnost jedan od najvažnijih zahtjeva koji se postavlja pred krovne folije, a svaka se folija pričvršćuje desetinama čavala na krovnu konstrukciju proizlazi da je neophodno na mjestima proboja osigurati nepropusnost.

Folije Bramac Univerzal i Bramac Flex imaju vrlo visoku vodonepropusnost mjerenu na mjestima prodora čavala pomoću testa koji pokazuje slika. Na krovnu foliju koja je razapeta preko okvira i koja je na više mjesta probijena čavlima postavlja se posuda bez dna sa određenom visinom stupca vode.

Spomenute folije na mjestima proboja ne pokazuju niti najmanje znakove prolaska vode, što mogu zahvaliti slojevima hidrofobnog ljepila koji se na mjestima proboja obavijaju oko čavla i ne dozvoljavaju prolazak vode. Zbog toga kod ovih folija nije potrebno koristiti postavljanje butilnih traka ispod kontraletava čime se dobiva isti efekt vodonepropusnosti.

4. Otpornost krovnih folija na sredstva za zaštitu drveta. Danas se zbog brzine građenja drveni dio krovne konstrukcije sve češće zaštićuje zaštitnim sredstvima u zadnji tren, pa je prilikom postavljanja krovne folije velika vjerojatnost za kontakt zaštitnog sredstva sa folijom. Ovo može dovesti do kontakta sredstva sa paropropusnom membranom i gubitka osnovnih svojstava folije. Visoka otpornost na zaštitna sredstva postiže se gore spomenutim slojevima ljepila koja ujedno brane prolaz do paropropusne membrane.

Analizirajući i sve ostale aspekte koji se vežu uz ugradnju i ekploataciju krovnih folija dolazimo do zaključka da ovi proizvodi moraju zadovoljavati čitav niz zahtjevnih uvjeta kako bi se omogućila sigurna ugradnja, sigurnost objekta prilikom gradnje i zadržavanje svih svojstava krovne folije i nakon završetka izrade krovne konstrukcije.

Prilikom određivanja kvalitete pojedinih proizvoda na tržištu nemoguće je koristiti se organoleptičkim metodama nego isključivo podacima izmjerenih vrijednosti gore navedenih karakteristika koje bi trebao deklarirati i staviti na uvid svaki proizvođač i distributer ovih proizvoda.


Konstruktivne karakteristike današnjih krovnih folija

U ovom razmatranju navedeni su svi važniji zahtjevi koji se postavljaju pred krovne folije. Najvažniji su svakako vodonepropusnost zbog koje se folija i ugrađuje te paropropusnost kao važan uvjet za kvalitetnu fiziku objekta. U normalnom su slučaju ova dva uvjeta u kontradikciji jer su vodonepropusni materijali u načelu paronepropusni i obrnuto. Zbog toga je bilo potrebno razviti nove tehnologije kako bi oba svojstva obuhvatili u jednom proizvodu.

1.Paronepropusne krovne folije


a) Krovne ljepenke na bazi bitumena – klasična rješenja

Zbog svoje težine (25 kg/roli) postavljaju se na daščane oplate i betonske ploče, a zbog paronepropusnosti (Sd = 30) potrebno ih je obavezno dodatno ventilirati.

b) Krovne folije na bazi polietilena

Ova grupa folija proizvodi se od polietilena koji je zbog male čvrstoće dodatno armiran. Kako bi se dobila određena paropropusnost ove su folije uglavnom perforirane mehaničkim putem, ali zbog vodonepropusnosti promjer otvora ne smije biti prevelik. Zbog perforacija ove folije se ne smiju stavljati na daščane oplate jer bi na mjestima dodira sa oplatom moglo doći do prolaza vode.

Isto tako mala paropropusnost (Sd > 0,5 ) zahtjeva zračni sloj za ventiliranje termoizolacije što ograničava ugradnju ovih folija i direktno na termoizolaciju. Preporuka je da se ove folije koriste kao sekundarni krov za zaštitu neuređenih (nestambenih) potkrovlja bez termoizloacije pri čemu se postavljaju direktno na rogove. Postavljanje je jednostavno i ne zahtjeva mnogo vremena.

Niska cijena ovih folija razlog je i njihove najčešće primjene, ali na žalost u svrhu za koju nisu primjerene što može rezultirati velikim štetama.

Današnja situacija u Hrvatskoj iz temelja se mijenja u korist krovnih folija tako da možemo reći da je udio sličan prosjeku zemalja centralne Europe ( oko 60%) ali na žalost još uvijek u korist paronepropusnih folija na što najviše utječu niže cijene


2. Paropropusne krovne folije

Kao što smo već vidjeli krovne folije sa velikom paropropusnošću danas su najbolja rješenja za svaki krov te se u njihov razvoj i najviše ulaže. Iako su po cijeni skuplje od ostalih, njihov udio na tržištu sve više raste zbog nezamjenjive uloge za kvalitetu gradnje i kvalitetu života stanara. Razvoj tehnologija u zadnje vrijeme omogućio je i određeni pad cijena ovih folija što se povoljno odrazilo na njihovu primjenu.

Iako proizvođači razvijaju svoje vlastite tehnološke postupke načelno se može reći da kod svih postoji paropropusni film ili membrana. Zadatak je ove membrane difuzija vodene pare s jedne strane na drugu uz istovremenu vodonepropusnost. Najčešće se radi o polimernoj osnovi (PP, PE) koja je mikro perforirana. Veličina perforacija može biti i do svega 0,5 μm što omogućuje prolaz molekula vodene pare uz istovremenu vodonepropusnost. Vodena para prolazi direktno kroz otvore na materijalu. Ova varijanta daje veliku paropropusnost ali manju zaštitu od prodora sredstava za zaštitu drveta.

Druga varijanta je monolitni film čija se polimerna struktura sastoji od čvrstih dijelova koji su međusobno vezani mekim vezama. Ovaj film absorpcijom na jednoj strani ustvari navlači vlagu na sebe, kroz meke veze vlaga se prenosi na drugu stranu filma gdje se sa površine vrši desorpcija vlage na okolinu. Zbog dinamike absorpcije i desorpcije ovaj je proces nešto sporiji pa je i paropropusnost nešto manja, ali je zbog neprekinute mase polimernog materijala zaštita od prodora vode i sredstava za zaštitu drveta veća.

Gornji i donji zaštitni sloj koji se najčešće proizvode od polipropilena (PP) štite paropropusni film od oštećenja odnosno daju foliji mehanička i druga neophodna svojstva. Ovisno od proizvođača, namjene proizvoda i tehnološkog postupka folije mogu biti jednoslojne, dvoslojne, troslojne i višeslojne. Pri tome se samo od sebe nameće da su konstrukcije koje se sastoje od više slojeva sigurnije od onih ostalih.

Osnovna uloga krovne folije je svakako dodatna zaštita objekta od prodora vode putem kiše ili sitnog snijega. Zaštitna uloga krovne folije očituje se i u zaštiti od ulaska pijeska, prašine i ostalih disperzija koje se mogu naći u zraku


Situacija u Hrvatskoj

Iz ova četiri najčešća slučaja može se izvući zaključak da je trend u ugradnji visokoparopropusnih folija čime se osigurava sigurna difuzija vodene pare na vanjskoj hladnoj strani termoizolacije, bolje iskorištenje raspoloživog prostora i izbjegavaju dodatni zahvati na ostalim dijelovima objekta koji su inače neophodni za izvedbu ventilirajućeg sloja.

Trend je i u postavljanju paropropusnih folija direktno na termoizolaciju čime se izbjegava ugradnja daščane oplate.

Današnja situacija u Hrvatskoj iz temelja se mijenja u korist krovnih folija tako da možemo reći da je udio sličan prosjeku zemalja centralne Europe ( oko 60%) ali na žalost još uvijek u korist paronepropusnih folija na što najviše utječu niže cijene. Ovaj se trend u posljednje vrijeme okreće na stranu paropropusnih folija ponajprije zbog svijesti o važnosti koju one imaju za kvalitetnu i zdravu gradnju, ali i zbog smanjenja cijena koje donosi brzi razvoj tehnologije.

Izvor: www.masmedia.hr