Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine: Mjerama kružnosti pri planiranju novih zgrada do produljene trajnosti zgrada, fleksibilnih prostora, manje građevnog otpada te povećanja energetske učinkovitosti zgrada.
Nekorišteni prostori i zgrade na području Republike Hrvatske predstavljaju značajan potencijal u primjeni kružnog gospodarenja. Kružno gospodarenje prostorom i zgradama obuhvaća mjere kružnosti pri planiranju i gradnji novih zgrada te revitalizaciji i obnovi postojećih zgrada, što podrazumijeva produljenje trajnosti zgrada, fleksibilne prostore, smanjenje količine građevnog otpada te povećanje energetske učinkovitosti zgrada.
Urbana područja, posebice gradovi, prepoznati su kao pokretači ekonomskog rasta, a imaju najveći utjecaj na održivi razvoj. Važan čimbenik održivog razvoja je unaprjeđenje održivosti i otpornosti urbanih sredina, poboljšanje okoliša u gradovima, očuvanje resursa i povećanje kvalitete života i zdravlja ljudi.
Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine o razvoju kružnog gospodarenja prostorom i zgradama promišlja u međunarodnom i europskom kontekstu.
Ostvarenje održive, klimatski neutralne i zelene Europe do 2050. godine jedan je od prioriteta Europske unije, a “Europski zeleni plan” kao nova strategija rasta nastoji Europsku uniju preobraziti u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom u kojem 2050. godine neće biti neto emisija stakleničkih plinova i u kojem gospodarski rast nije povezan s upotrebom resursa.
Većina resursa koji se nalaze u gradovima dolaze u obliku prostora, zgrada i parkova te predstavljaju veliku količinu resursa u korištenju. Razvojem kružnog gospodarenja prostorom i zgradama pridonosi se očuvanju postojećih resursa uređenjem i revitalizacijom prostora i ponovnom uporabom građevina, čime se smanjuje nastanak otpada i poboljšava učinkovitost prostora.
Najvažniji dokument na međunarodnoj razini usmjeren prema ostvarenju ciljeva održivog razvoja je Program Ujedinjenih naroda za održivi razvoj 2030 (Program 2030).
Kružno gospodarenje prostorom i zgradama se, u određenoj mjeri, može povezati i s ostalim ciljevima Programa 2030, poput onih usmjerenih na borbu protiv klimatskih promjena i ublažavanje posljedica istih (cilj 13), odgovornu proizvodnju i korištenje (cilj 12) te razvoj otporne i prilagodljive infrastrukture (cilj 9).
Tema kružnog gospodarstva ističe se i kao jedan od prioriteta Urbane agende za EU i tematskog Partnerstva za kružno gospodarstvo koji u dokumentu Akcijski plan za kružno gospodarstvo ističe da većina zgrada, koje će se ovdje nalaziti 2050. godine, već i sada postoje u prostoru te da će im biti potrebna obnova, kako bi se postigli ciljevi smanjenja emisija CO2.
Kontinuirano održavanje postojećih zgrada neophodno je kako bi se omogućilo kružno upravljanje i spriječio nastanak otpada, a postojeći građevinski fond bi trebao biti u odgovarajućoj namjeni. U ovoj novoj kružnoj viziji grada nekorištenu zgradu treba promatrati kao resurs, a rušenje izbjegavati. U tom smislu potrebno je razmatrati i inovativne oblike urbanog upravljanja na lokalnoj razini nužne za promicanje tranzicije prema kružnom gradu, s posebnim naglaskom na jačanje zaposlenosti, pokretanje novih poduzeća i nove poslovne modele.
Kako bi doprinijelo ostvarenju globalnih i EU ciljeva Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine u suradnji s Arhitektonskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu priprema Program razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama za razdoblje 2021. do 2030. godine. Postavljeni prioriteti ovog Programa su revitalizacija nekorištenih prostora i zgrada te smjernice za planiranje novih zgrada po načelu modela kružnog gospodarstva, a mjere su usmjerene na povećanje trajnosti i cjeloživotnog vijeka zgrada u prostoru, povećanje energetske učinkovitosti te smanjenje nastanka građevnog otpada u cilju održivog razvoja.
U svrhu sveobuhvatnijeg sagledavanja kompletne problematike izgrađenih struktura pogodnih za ponovnu upotrebu po načelima kružnog gospodarenja moguće je izdvojiti nekoliko tipologija i mjerila koja su najzastupljenija u Hrvatskoj:
- Polifunkcionalne zone napuštenih prostora i zgrada (mjerilo XL) – zone više različitih funkcija, npr. industrija, brodogradilište, infrastruktura
- Monofunkcionalne zone napuštenih prostora i zgrade (mjerilo L) – cjeline jedne funkcije, jasno definiranih granica koje se u pravilu nalaze najčešće na gradskoj periferiji okružene prostorima slične namjene (npr. industrija, infrastruktura, vojska, turizam, bolnice i sl.)
- Nekorištene zgrade (mjerilo M) – napuštene i nekorištene zgrade nalazimo kao dijelove napuštenih cjelina ili kao pojedinačne napuštene zgrade, najčešće kao dio urbanog tkiva
- Pojedinačni napušteni prostori u sklopu zgrada u korištenju (mjerilo S) – napušteni poslovni prostori u prizemljima zgrada, napušteni stanovi, neiskorišteni podrumi, tavani.
Prostori i zgrade u korištenju također su pogodni za provođenje mjera kružnosti, kroz koje bi se mogao uravnotežiti odnos produljenja trajnosti, troškova održavanja, dobre iskoristivosti prostora i održivosti.
Mogućnosti primjene načela kružnog gospodarenja kod prostora i zgrada mogu se pronaći u:
- Kružnoj obnovi postojećih zgrada (mjerilo L) – namijenjena je prostoru i zgradama javne ili stambene namjene, zgradama kod kojih je potrebna energetska ili sveobuhvatna obnova u svrhu produljenja trajnosti i korištenja postojećih prostora i zgrada.
- Vremenskoj raspodjeli korištenja prostora (mjerilo XS) – vremenska raspodjela korištenja prostora podrazumijeva korištenje jednog prostora od strane dva ili više različita korisnika (time & space sharing).
Koristi za razvoj kružnog gospodarenja prostorom i zgradama strukturirane su kroz okolišni, ekonomski i društveni aspekt.
Okolišni aspekt predstavljaju svi oni pozitivni procesi usmjereni na prostor i zgrade, okoliš, energiju i materijale kao što su povećanje broja ponovno korištenih prostora i zgrada, smanjene količine građevnog otpada, smanjenje ugljičnog otiska zgrada, povećanje inovativnosti u razvoju novih materijala iz sekundarnih i recikliranih sirovina.
Ekonomski aspekt čine procesi koji su u uzročno-posljedičnoj vezi s procesima definiranim u okolišnim koristima te predstavljaju pozitivne ekonomske trendove kružnog gospodarenja poput gospodarske stabilnosti temeljem neovisnosti o primarnim sirovinama, troškovno optimiziranog cjeloživotnog vijeka zgrada, povećanje stope zaposlenosti.
Društvene koristi odnose se na povećanje kvalitete života stanovnika, a imaju važnu ulogu budući da ih može prepoznati i ocijeniti cijela zajednica, primjerice poboljšanje zdravlja i dobrobiti ljudi, podizanje društvene svijesti o održivom okolišu, očuvanje kulturnih i društvenih vrijednosti.
Protupotresne mjere kao dio načela kružnog gospodarenja prostorom i zgradama
Oštećenja ili urušavanja zgrada i drugih građevina rezultiraju ozljedama ili gubicima ljudskih života te potpunim poremećajem gospodarskih i društvenih odnosa u zajednici. Potres koji je 22. ožujka 2020. godine pogodio Zagreb i šire zagrebačko područje dodatna je potvrda da će biti potrebno sustavnije se posvetiti otpornosti zgrada na potres, osobito zgradama koje nisu građene u skladu s važećim propisima (razni vidovi nekontroliranih gradnji, rekonstrukcija i adaptacija).
U provedbi projekata nužno bi bilo integrirati primjenu načela kružnog gospodarenja prostorom i zgradama uz odgovarajuće mjere kojima se osiguravaju temeljni zahtjevi za zgrade tijekom projektiranja, gradnje te njihovo očuvanje tijekom uporabe.
Naša vizija razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama
Hrvatska u 2030. godini je zemlja u čijim se urbanim područjima uspješno provodi model kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, u kojemu se nekorišteni postojeći prostori i zgrade obnavljaju, smanjuje količina ukupno proizvedenog građevnog otpada, promiču inovacije u razvoju kružnih materijala i proizvoda, a u projektiranju i izvođenju zgrada primjenjuju se načela eko-dizajna.
U 2030. godini Hrvatska je zemlja koja prepoznaje, revitalizira, unapređuje i vrednuje svoj izgrađeni prostor kao temeljni resurs, a građanima je osiguran zdrav, društveno funkcionalan, siguran životni i radni okoliš.
Ostvarenjem vizije razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama doprinosi se realizaciji temeljnih učinaka te unaprjeđenju svih aspekata djelovanja i razvoja prisutnih na području gradova i naselja, koji su vidljivi u tri aspekta održivog razvoja – društveni, gospodarski i okolišni.
U središtu vizije razvoja je ostvarivanje veće trajnosti zgrada u prostoru, što dovodi do manjih operativnih troškova i troškova održavanja, sporije amortizacije, veće vrijednosti imovine, ugodnijeg boravka za stanovnike, veće sigurnosti stanovanja i dr. Također, ostvarenjem ovakve vizije povećala bi se primjena obnovljivih izvora energije i energetska učinkovitost u zgradarstvu, utjecalo bi se na smanjenje građevnog otpada i povećanje njegove oporabe te doprinijelo razvoju inovacija u stvaranju novih materijala i uspostavljanju eko-dizajna.
