Kvadrat u centru tri tisuće eura

SPLIT – Kronični nedostatak stanova – između tisuću i dvije tisuće svake godine – nerealno im je podigao cijenu, pa je tako u Splitu trenutačno gotovo nemoguće pronaći polovni dvosobni stan čija je cijena kvadrata manja od 1700 eura. Kvadrat u središtu grada popeo se pak na nevjerojatnih tri tisuće eura, no najtraženiji su ipak dvosobni stanovi čija se cijena kreće između 90 i 100 tisuća eura

Hitno i povoljno prodajem dvosoban stan od 78 kvadrata u Spinutu, cijena je 140 tisuća eura plus otkup! Ovo je samo jedan u nizu tipičnih oglasa za prodaju stanova, a ta “povoljna” cijena od 140 tisuća eura znači da se kvadrat prodaje po 1900 eura, što svjedoči da su cijene stanova u Splitu poletjele u nebo! U Splitu kronično nedostaje stanova, i to njih između tisuću i dvije tisuće svake godine, a taj manjak nerealno im je podigao i cijenu. Dodajmo tome kako se posljednjih godina promijenio i stil života naših sugrađana jer mladi ljudi stupanjem u brak žele biti samostalni, a i mnogi roditelji prodajom jednog većeg stana za dva manja, rješavaju stambena pitanja svoje djece pa se tako potrebe za stanovima stalno povećavaju.

U posljednjih šest mjeseci u Splitu, nadalje, nema novogradnji kapaciteta većih od sto stanova, zbog čega su lančano skočile i cijene polovnih stanova. Primjer zadnje masovne izgradnje su Žnjanski blizanci, kao i Lazarica, Vila Velebita te Plava zgrada – ali sve tri s mrljom investitora pa je iz toga razloga među kupcima stanova zavladalo nepovjerenje prema novogradnjama. Uredna građevinska dozvola na početku gradnje nije, naime, i jamstvo da će ona takva i ostati. U Splitu je danas praktički nemoguće pronaći polovni dvosobni stan čija je cijena kvadrata manja od 1700 eura, a na garsonijeru ne treba ni pomišljati ispod 50 tisuća! Kvadrat stana u središtu grada (Dioklecijanova palača i njezini rubni dijelovi) već se popeo na nevjerojatnih tri tisuće eura, unatoč činjenici da se radi o derutnim stanovima s drvenim gredama. Ekonomska opravdanost poskupljenja cijena stanova zapravo ne postoji jer je cijena građevinskog materijala ostala ista, a građevinska zemljišta su prije nekoliko godina kupljena po povoljnijoj cijeni nego što bi danas bio slučaj.

No, postoji zato tržišna opravdanost jer će svaki investitor novogradnje jednostavnom matematikom doći do računice da se ne isplati ići ispod cijene polovnoga stana. Na žalost, nema nade da će se taj trend uskoro promijeniti jer potražnja za stanovima ne jenjava, a njihov se broj ne povećava. Prodaja se stanova, doduše, smanjila u odnosu na prošlu godinu za oko 40 posto, no da bi se tržište stabiliziralo, taj bi se trend trebao nastaviti. Realna cijena stana trebala bi se kretati oko 1500 eura za četvorni metar, ako se isključe garsonijere ili manji jednosobni stanovi, a to se teško može očekivati u bliskoj budućnosti. Utješno bi bilo kad bi se cijene barem zadržale na sadašnjem prosjeku od 1700 eura. Trenutačno su na tržištu u našem gradu najtraženiji dvosobni stanovi površine između 60 i 70 kvadrata, čija se cijena kreće između 90 i 100 tisuća eura. Manje se traže trosobni stanovi čija je cijena oko 120-130 tisuća eura za površinu od 80-ak kvadrata.

Porast cijena stanova u Splitu odražava se koncentrično i na ostala područja kao što su, primjerice, Solin, Kaštela i Strožanac, pa tako i tamo vlada veća potražnja. Stoga su i na tim lokacijama podignute cijene tako da na Strožancu kvadrat više ne vrijedi 1100, nego 1450 eura. Ne zaboravimo da je veliku ulogu u cijeloj priči odigrao i jaki splitski građevinski lobi pri čemu su naši građevinari izravnim kontaktom već došli do vlasnika zanimljivih građevinskih parcela te svojim utjecajem preko novog GUP-a mogu “progurati” atraktivnu stambenu gradnju koju će potom “zapapriti” odgovarajućim cijenama. piše Nikolina MORIĆ snimio Ante ČIZMIĆ Izvor: Slobodna Dalmacija www.slobodnadalmacija.hr

]]>