Loši pojeli dobre!

ZADAR – Zadarska je županija po jednim podacima u vrhu Hrvatske po korištenju “intelektualnoga kapitala”, a s druge strane dobit je u prošloj godini smanjena za gotovo trećinu, a gubici za gotovo isto toliko, te je po ključnim pokazateljima Zadra lošiji od hrvatskog prosjeka

Je li Zadar gospodarsko čudo, uzor za ostalo hrvatsko gospodarstvo i gospodarska metropola koja postaje prvi hrvatski grad eurostandarda u proizvodnji i poslovanju? Ili je Zadar gospodarsko čudovište u kojem vladaju zakoni (trgovačke) džungle, poduzetnici iskorištavaju najamnike, a gubici i minusi pokrivaju se papirnatim argumentima? Naravno, između veličanja gospodarskih uspjeha i izvlačenja nesumnjivih pozitivnih poslovnih primjera, te katastrofičnih predviđanja o pojedinačnim i kolektivnim “lomovima” pojedinih tvrtki i grana, odnosno mračnim tonovima određenih trendova, nalazi se i nekakva “gospodarska istina o Zadru”.

Naime, s jedne strane postoje podaci o novostvorenoj vrijednosti po kojoj je Zadarska županija u hrvatskom vrhu, s najvećim “porastom” intelektualnoga kapitala, što bi samo po sebi trebalo jamčiti eurotrendove poslovanja. S druge strane, dobit je u prošloj godini smanjena za gotovo trećinu, a gubici za gotovo isto toliko — povećani. Po tome smo u lošijem položaju nego, primjerice, ostale dalmatinske županije, koje također nisu baš u zavidnom položaju, kao što smo po intelektualnom kapitalu iza sebe ostavili mnogo razvijenije županije.

Malobrojni rade dobro Po udjelu poduzetnika s gubitkom u županiji znatno smo lošiji od hrvatskog prosjeka, a “bolji” po broju insolventnih poduzeća, dok je iznos nepodmirenih naloga također “iznad” ostalih sličnih županija. S druge strane imamo nekoliko tvrtki, od Tankerske plovidbe ili zadarskih uzgajivača tuna, koji doista u hrvatskim okvirima prednjače po ostvarenim kunama i eurima. Dio “nejasne” gospodarske krvne slike čine i usporedni podaci prošle godine (prema prethodnoj) s nekim podacima o prvom polugodištu tekuće godine.

“Vadi” nas i turistička sezona, premda se još treba dogovoriti koliko zapravo ima gostiju i koliko “troše” naše krevete. Molim, ne shvatiti doslovce. U svakom slučaju, rezultati sezone popravit će u mnogo čemu standard dobrog dijela samostalnih registriranih i neregistriranih poduzetnika i iznajmljivača. No, (zadarska) gospodarska stvarnost ipak je malo složenija od ovakvih grubih pojednostavljenja — jedna od čarobnih riječi jest i “amortizacija”, po kojoj Zadar prednjači, no još uvijek stoji dvojba jesu li to doista nove investicije i(li) puki računovodstveni postupak. Pa i poduzeća koja su u stečaju ostvaruju — dobit? Ili mijenjaju imena. Ili im sjedište dolazi i odlazi iz Zadra, pa je samo pitanje o kojoj statističkoj godini ili razdoblju govorimo. Statistički i financijski možda bi se moglo raditi i o dilemi koliko su zapravo “loši” — rezultati i poduzeća — (po)jeli “dobre”!

Snažno obrtništvo Zanimljiv je podatak da su u općem trendu smanjenja samofinanciranja poduzetnika Zadrani značajno lošiji od hrvatskog prosjeka. Dakako, kreditiranje je još jedna “druga tema”, a življenje i poslovanje na dug gotovo da postaje herojski čin. Zadarska prednost da ima snažno i organiziranije obrtništvo — koje ujedno rješava i dobar dio ublažavanja nezaposlenosti — jest činjenica za pohvalu, ali možda i stanje u kojoj je velika privreda (čast iznimkama) premalo razvojna i izvan “utrke” — “predugo” traje. A vapaji poduzetnika da se nešto stvarno učini u sivoj ekonomiji i nelojalnoj konkurenciji i dalje ostaju uglavnom bez odaziva.

Zadarsko čudo jest i činjenica da još uvijek traju trendovi smanjenja industrijske proizvodnje, za razliku od državnih trendova. U kojoj deblje krajeve već nekoliko razdoblja izvlači prerađivačka industrija. Također su papirnato nejasne i statističke promjene u kojoj nikako da se pojave rezultati proizvodnje Tvornice duhana, dok svojedobno treća sila zadarske industrije — tiskari i izdavači — jednostavno nestaju, jer nestaje “domicilna” proizvodnja. Tko bi onda mogao reći radi li i posluje industrija dobro ili ne. A famozna riječ “reindustrijalizacija” još je “svetogrđe” jer bi se mogli naljutiti moćni trgovački lobiji. Nenad VERTOVŠEK Izvor: Slobodna Dalmacija www.slobodnadalmacija.hr