Ministarstvo izdalo rješenje za kamenolom kojeg nema u baljanskom planu

BALE – Uz postojeći kamenolom na Madoni Piccoli, gdje je i arheološka zona, namjerava se otvoriti još jedan, a Općina ne želi ni jedan ni drugi. I građani dobili prigodu da se o tome izjasne anketom

Uz neplaćanje izvedenih radova za nezakonito ugovorenu rekonstrukciju ceste od Bala do priobalja, zbog čega se vodi sudski spor tvrtki Geokop trade i Vallis protiv Općine, te opožarene škole, koja nije bila ni osigurana, novi saziv Općinskog vijeća dobio je prošlih dana u ruke još jedan »vrući krumpir«, koji mu je u naslijeđe ostavila prethodna vlast. Prva dva Općinu stoje više od dva godišnja proračuna, a treći, rješenje za otvaranje novog kamenoloma samo dva kilometra zračne linije od središta Bala, bit će nešto jeftiniji, ali se ne uklapa u programsko-prostornu studiju. Nju su prihvatile ne samo sve stranke koje sudjeluju u radu Vijeća, već i građani na zboru birača. Na temelju načelne suglasnosti za eksploataciju kamena i otvaranje betonare na općinskom zemljištu na lokaciji Madona Piccola bivšeg Općinskog vijeća od 27. svibnja 2002. mjesna tvrtka Geokop trade počela je istražne radove. Nedavno, 17. ožujka ove godine, tvrtka je dobila i rješenje o odobravanju eksploatacijskog polja površine od 5,7 hektara. Geokopu preostaje samo ishodovanje rudarske koncesije da bi rješenje postalo pravomoćno.

Programsko-prostorna studija, prema kojoj se već izrađuje prostorni plan, na području cijele Općine predviđa razvoj turizma i ekološke poljoprivrede, što ne ide ruku pod ruku s kamenolomima. I u prostornom planu bivše Općine Rovinj, koji je još na snazi i u Rovinju i u Balama, nije predviđena nijedna lokacija za kamenolome. Iako je u prostornom planu Istarske županije postavljeno čak pet markica za moguća istraživanja nalazišta mineralnih sirovina, Općina ih neće uvrstiti u svoj plan, jer građani ne žele kamenolome na svom očuvanom području. Dapače, na područje gdje je obavljeno ispitivanje namjeravaju preseliti poslovnu zonu, koju je prethodno Vijeće smjestilo tik uz rub povijesne jezgre, na Grote, koje će sadašnja vlast namijeniti turizmu.

Općina je stoga 25. travnja rovinjskoj ispostavi Ureda za gospodarstvo državne uprave, koja je izdala rješenje za otvaranje kamenoloma, ali i nadležnom Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva, uputila žalbu kojom pobija predmetnu dozvolu. Općina navodi da je pogrešno utvrđeno činjenično stanje, pa je u županijskom prostornom planu prostor Madona Piccola definiran kao istražni, iako kao takav nije označen u važećem općinskom. U Općini smatraju da je u postupku to trebala obrazložiti rovinjska Služba za prostorno uređenje državne uprave te da je za istražne radove trebalo zatražiti lokacijsku dozvolu, pa bi se u postupku dokazalo da se kamenolom želi otvoriti na mjestu koje nije predviđeno za to. U neposrednoj je blizini zaštićena crkva sv. Marije Male iz ranog srednjeg vijeka, jedna od rijetkih s dvije apside na Mediteranu, pa je i o tome trebalo voditi računa.

Za primjedbe – prekasno

Uz ove Baljani imaju i dodatne argumente. Istražno polje na Madoni Piccoli je naime u županijskom prostornom planu označeno s E3, što omogućava otvaranje samo jednog eksploatacijskog polja. Na tom području već postoji kamenolom Gromače baljanskog obrtnika Vedrana Zonte, pa se drugi ni po toj odredbi županijskog prostornog plana ne može otvarati. Za Općinu je to propust rovinjske ispostave Službe za gospodarstvo, koja je i izdala rješenje, pa je zatražila da se poništi rješenje za otvaranje novog kamenoloma. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva je, međutim, već 11. svibnja odbilo žalbu Općine Bale s obrazloženjem da je prvostupanjski upravni postupak na temelju kojeg je izdano rješenje protekao te da u njemu nisu utvrđeni nikakvi propusti. U dopisu koji je potpisao doministar dr. Željko Tomšić navodi se da je postupak donošenja rješenja trajao nekoliko godina i da Općina do sada nije upućivala primjedbe. Po mišljenju Ministarstva, prema županijskom prostornom planu, područje Madone Piccole je nesumnjivo namijenjeno eksploataciji mineralnih sirovina, pa se mora ucrtati i u planove nižeg reda. Protiv novog rješenja nije moguća žalba, a Općina se upućuje da može podnijeti tužbu Upravnom sudu. Kako su se građani usvajajući razvojnu studiju odredili za Bale bez kamenoloma, Općina će vjerojatno podnijeti sudsku tužbu protiv nadležnih državnih službi. U međuvremenu je i Vedran Zonta od Općine zatražio odobrenje za širenje svog kamenoloma, što je dodatno povećalo zbrku.

Vijećnici Općinskog vijeća su se tako našli u procjepu proklamiranog pravca razvoja, koji su jednodušno podržali građani, i želje dvaju poduzetnika, koji ne odustaju od eksploatacije kamenoloma. Prije donošenja bilo kakve odluke na vijeću odlučili su još jednom provjeriti raspoloženje građana. Odlukom Općinskog vijeća ovih dana volonteri posjećuju sve kuće i predaju domaćinima zatvorenu kuvertu s anketnim listićima, koji se opet u zatvorenoj kuverti vraćaju Općini. U anonimnoj anketi postavljena su tri pitanja – bi li građani bili suglasni da u predjelu Madona Piccola ostane samo sadašnji kamenolom u ograničenim granicama, bi li željeli da se uz postojeći otvori novi kamenolom ili da se postojeći proširi. Ni Vedran Zonta ni Geokop trade nisu sa simpatijama prihvatili provođenje ankete jer smatraju da građani nisu dovoljno upoznati s problemom pa neće moći zaokružiti pravi odgovor. Zonta tvrdi da je svoj kamenolom otvorio 1996. godine, da je puno novca utrošio u otkrivanje pokrivke. Dobio je dozvolu za eksploataciju na površini od 2,5 hektara, a tek je »utrošena« trećina dodijeljenog mu prostora. Po tome je taj kamenolom dovoljan za potrebe Bala. Na pitanje zašto onda traži proširenje, Zonta je rekao da treba biti pripravan i za najavljene investicije u Balama.

Geokop u pripreme utrošio 500 tisuća kuna

Prema riječima direktorice Geokopa, koji se bavi niskogradnjom i turizmom, Ljiljane Dellabernardina, tvrtka svake godine nabavlja kameni granulat u vrijednosti od četiri milijuna kuna, ali ga mora dovoziti iz drugih općina. Planira postaviti betonaru, da se beton ne bi morao voziti iz Rovinja ili Žminja, zbog čega je u Balama skuplji nego bi trebao biti. Budući sa se u tom gradu najavljuje veliki investicijski projekt, trebat će mnogo kamenog granulata i betona, pa su u Geokopu odlučili otvoriti vlastiti kamenolom i betonaru. – U građevinarstvu i turizmu zapošljavamo oko 40 djelatnika, ljeti još desetak sezonaca, pa smo po svemu najveći gospodarski subjekt registriran u Balama. Otvaranjem kamenoloma i betonare za stalno bismo zaposlili daljnjih deset radnika, što nije malo za Bale. Općini plaćamo sve poreze, od poreza na dohodak do poreza na plaće. Za kamenolom ćemo nadalje plaćati naknadu za iskopanu sirovinu. Slažemo se s orijentacijom Općine na turizam, ali iz iskustva poslovanja znamo da se ne može živjeti s tri mjeseca rada u sezoni, već se treba baviti i drugim djelatnostima, rekla je Dellabernardina.

Zatražili smo i komentar Vitomira Černjula, šefa Službe za gospodarstvo Državne uprave u Istarskoj županiji. Po njemu je Općina Bale učinila nekoliko grešaka. Nije trebala dati suglasnost za istražne radove i trebala se očitovati u tijeku postupka. Služba za gospodarstvo je radila po propisima, držala se prostornog plana, što su potvrdila i nadležna ministarstva odbivši općinsku žalbu na rješenje o otvaranju kamenoloma. Istina, Županija je u međuvremenu preinačila prostorni plan, ponajviše radi kamenoloma, ali je postupak oko Madone Piccole već bio dovršen. Černjul je zaključio da Općina Bale još nije iscrpila pravni put pobijanja rješenja: može se žaliti upravnom i vrhovnom sudu. Pitanje je, međutim, tko će platiti troškove suđenja. Uz to, tvrtka Geokop je u višegodišnja istraživanja utrošila 500 tisuća kuna pa će tražiti povrat sredstava. Po svemu sudeći, Općina Bale bi uz sudski spor za gradnju ceste i obnovu opožarene škole mogla dobiti još jedan financijski teret. Srećom, sudski spor s državom oko vlasništva nad zemljištem u građevinskoj obalnoj zoni ide u korist Općine, jer se država već odrekla vlasništva 135 hektara na koje se bila uknjižila.