Najviše investicija u Zagrebu, najmanje u Virovitici

HRVATSKA – Najviše stranih ulaganja u Hrvatskoj dosad je privukao Grad Zagreb, a najmanje Virovitičko-podravska županija, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke. Prema tim podacima, na Grad Zagreb otpada gotovo tri četvrtine ili 74,5 posto svih stranih ulaganja u naše gospodarstvo.

Slijede Splitsko-dalmatinska županija, koja je privukla 5,7 posto ukupnih inozemnih ulaganja, pa Zadarska županija s 4,6 posto, Istarska županija s 3,2 posto te Zagrebačka županija s 3 posto. Podaci središnje banke pokazuju da udjel niti jedne druge hrvatske Županje u ukupnim stranim ulaganjima u hrvatsko gospodarstvo ne prelazi 3 posto. Štoviše, s iznimkom Primorsko-goranske županije, koja je privukla 2,6 posto svih stranih ulaganja, sve ostale županije u ukupnim inozemnim ulaganjima sudjeluju s manje od po dva posto, a čak 13, od ukupno 21 hrvatske županije, ima udjele manje od 1 posto. Najslabiju poziciju na ulagačkom zemljovidu Hrvatske ima Virovitičko-podravska županija, u kojoj, prema podacima HNB-a, dosad praktički nije ni bilo stranih investicija. Otprilike slično stoje Ličko-senjska i Sisačko-moslavačka županija, koje su privukle tek neznatna strana ulaganja. Unatoč tome, neovisni ekonomisti upozoravaju da podaci o regionalnoj strukturi inozemnih ulaganja u nas prikazuju iskrivljenu sliku! Kao razlog za to navode činjenicu da većina ulagača svoje tvrtke registrira u Zagrebu, pa se ta ulaganja statistički prikazuju kao ulaganja na području metropole. To, međutim, ne znači da tvrtke koje su oni osnovali djeluju samo na području glavnog grada. Prema podacima HNB-a, ukupna strana ulaganja u hrvatsko gospodarstvo u razdoblju od 1993. do 2005. godine dosegla su gotovo 11,3 milijarde eura. Najviše inozemnih ulagajija, 28,3 posto, došlo nam je iz Austrije, a za njom slijede Njemačka (16,6 posto) i SAD (11,9 posto), te Mađarska (7,9 posto) i Italija (7 posto). Gledano po sektorima, u tom se razdoblju najviše inozemnih ulaganja, 27,9 posto, slilo u sektor novčarskog posredovanja, potom u telekomunikacije (16,3 posto), te farmaceutsku (12,6 posto) i naftnu industriju (5,7 posto). Glavnina stranih ulaganja u hrvatsko gospodarstvo u dosadašnjom razdoblju pretežno je rezultat privatizacije, dok je tzv. greenfield ulaganja, koja pokreću novu proizvodnju i rezultiraju povećanjem zaposlenosti i izvoza, razmjerno malo. (Vjesnik)

]]>