Najviše jamstava TLM-u, Kožari i splitskoj Željezari

HRVATSKA – Više od 622 milijuna kuna država je u 2004. platila kreditorima za jamstva koja su izdana prijašnjih godina, oko 18 milijuna kuna više nego što je Ministarstvo financija planiralo. Najveći iznos odnosi se na jamstva dana “klasičnom” gospodarstvu, gotovo 184 milijuna kuna, koje je država platila za ukupno 15 tvrtki.

Pojediinačno najvrijednija je uplata po aktiviranom jamstvu išla za šibenski TLM, u čiju je korist država platila jamstvo u iznosu od 58,4 milijuna kuna. Za varaždinsku Kožaru izdatak po jamstvu iznosio je 33,2 milijuna kuna, za splitsku Željezaru plaćeno je 27,8 milijuna kuna, a bilježi se i izdatak po jamstvu za Agrokor, u iznosu od 14,25 milijuna kuna. U Koncernu Agrokor pojašnjavaju kako nije riječ o plaćanju po aktiviranju jamstva, nego se radi o povratu depozita kojeg je Agrokor 1999. godine dao državi kao osiguranje za jamstvo za kredit kojim je financirana izgradnja Konzumovog distributivnog centra na Žitnjaku. Iznose u rasponu od četiri do 10 milijuna kuna država je uplatila u korist niza manje poznatih tvrtki kao što su Inkop iz Poznanovca, Elmech razvoja iz Budinšćine, Naronaplasta iz Metkovića, tvrtke Zapad iz Zagreba, te sušionice Vrpolje. Za dio nabrojenih tvrtki, primjećuje revizor, država je jamstva plaćala i ranijih godina, a to se ponajprije odnosi na TLM, splitsku Željezaru, Elmech razvoj, kao i Elcon iz Zlatar Bistrice, Kožaru i Naronaplast. Plaćanje su na teret proračuna išla i za tvrtke u kojima je već pokrenut stečajni postupak. Takav je slučaj s Omialom iz Omiša, te zagrebačkom tvrtkom Zapad. Godinu dana ranije isto je učinjeno i u korist Zadranke iz Zadra, te Korduna iz Karlovca. Ipak, država je uspjela naplatiti manji dio plaćenih jamstava. Osam tvrtki, među kojima su Omial, triljska Cetinka i Elmech razvoj, državnom je proračunu platilo 4,7 milijuna kuna.

Viktor Lenac Najveće pojedinačno jamstvo državi je u 2004. godini na naplatu stiglo od kreditora brodogradilišta Viktor Lenac. Samo u toj godini izdaci za jamstvo Lencu državu su koštali gotovo 170 milijuna kuna, a računaju li se i ranije uplate do konca 2004. godine, kako se navodi u izviješću Državne revizije, za Lenac je iz državnog proračuna plaćeno 178,5 milijuna kuna. Ta su jamstva državu u 2004. godini stajala više nego plaćanja po jamstvima za ukupan poljoprivredni sektor. Po aktiviranim jamstvima država je za 13 korisnika među kojima su primjerice IPK-ova Uljara u Čepinu, PIK Vrbovec, Istra genetski centar, Belje, IPK Ratarstvo-stočarstvo, ali i pojedini dijelovi Đuro Đaković holdinga (bešavne boce), platila ukupno 118,5 milijuna kuna. Najmanji su bili izdaci za jamstva u sektoru prometa, oko 26 milijuna kuna, od čega se 16,7 milijuna kuna odnosi na Hrvatske željeznice, a ostatak na riječku tvrtku Autopromet. (Marija Brnić) www.poslovni.hr

]]>