Najviše uložili Mađari

HRVATSKA – Inozemna izravna ulaganja u Hrvatsku su u prvom tromjesečju zabilježila razinu od 221,3 milijuna dolara, što je nešto manje no u istom razdoblju prošle godine kada je zabilježeno 247,5 milijuna dolara.

Navodi se u analizi Raiffeisen banke, a prema podacima Hrvatske narodne banke. Iako je na godišnjoj razini udvostručena vrijednost izravnih vlasničkih ulaganja (sa 171 na 406 milijuna dolara), navedeno povećanje nije uspjelo poništiti negativne učinke negativnog godišnjeg rasta na osnovi ostalih izravnih ulaganja. Naime, u prvom je tromjesečju, tvrdi se u analizi, na osnovi izravnih vlasničkih ulaganja u Hrvatsku uloženo 406,4 milijuna dolara, od čega se 79 milijuna dolara odnosilo na zadržane zarade, ali je u istom razdoblju na stavci “ostala ulaganja” zabilježen odljev sredstava povezan s podmirenjem obveza države prema inozemstvu (u iznosu od 218 milijuna dolara), utječući tako na smanjenje inozemnih izravnih ulaganja. Dodatno je na sekundarnom tržištu došlo do prodaje obveznica nerezidentnima – u vrijednosti 46,3 milijuna dolara. Više od 75 posto ukupno ostvarenih izravnih ulaganja odnosilo se na novčarsko poslovanje, odnosno na preuzimanje Nove banke, te dokapitalizaciju dviju banaka od strane njihovih inozemnih vlasnika.

Slijedom navedene strukture, tvrde analitičari, ne čudi da je 39 posto svih izravnih ulaganja došlo upravo iz Mađarske, te 38 posto iz Austrije. Osim ulaganja u financijski sektor u prva tri mjeseca 2005. godine, oko 6,8 posto, odnosilo se na ulaganja u djelatnost vađenja sirove nafte i zemnoga plina te 4,5 posto u hotele i restorane. S objavom ovih podataka može se zaključiti, napominje se u analizi, da su i u prvom tromjesečju 2005. godine izostale poželjne greenfield investicije.

U idućim tromjesečjima moguće je očekivati veći priljev inozemnih izravnih investicija, a osobito ako se realizira već najavljena privatizacija preostalog državnog portfelja Ine i HT-a. Ukupno je od 1993. godine do kraja ožujka 2005. godine u Hrvatsku uloženo 11,03 milijardi dolara FDI-ja, od čega se 24,3 posto odnosi na novčarsko poslovanje, 14,8 posto na telekomunikacije te 9,7 posto na farmaceutsku djelatnost. Najuspješnija je bila 2003. godina (2,1 milijarda dolara FDI-ja), ali treba napomenuti da je to ostvareno najvećim djelom zahvaljujući privatizaciji Ine, te transakcijama Plive na povezano poduzeće u inozemstvu, zaključuje se u analizi. Frenki LAUŠIĆ Izvor: Slobodna Dalmacija www.slobodnadalmacija.hr