Najviše zahtjeva iz područja stanarskog prava

OSIJEK – Do sada se dvadesetak Osječana obratilo našoj udruzi tražeći pravni savjet za upućivanje zahtjeva Europskom sudu za ljudska prava na razmatranje, kaže dipl.iur. Romana Feher, voditeljica projekta Promocija i zaštita ljudskih prava koja je u sklopu Organizacije za građanske inicijative zadužena za Europski sud za ljudska prava.

Podsjetimo, 5. studenoga 1997. godine Republika Hrvatska ratificirala je Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te time priznala nadležnost Europskog suda za ljudska prava. Sud može zaprimiti zahtjeve bilo koje fizičke osobe, nevladine organizacije ili skupine pojedinaca koji tvrde da su žrtve povrede prava priznatih u Konvenciji, a Hrvatska se obvezala da će se podvrgnuti konačnoj presudi Europskog suda u svakom sporu u kojem sudjeluje kao stranka. – Najčešći slučajevi u kojima su naši građani upućivali zahtjeve Europskom sudu za ljudska prava odnosili su se na pitanja vezana uz stanarsko pravo i prava iz radnog odnosa, govori Romana Feher. Saznajemo kako je sud od 2001. do 2004. godine donio 30 presuda vezanih uza povredu konvencije od strane Hrvatske, a većina se presuda odnosi na povredu prava na pošteno suđenje, što upućuje na dobro poznatu činjenicu o neučinkovitosti hrvatskog pravosuđa. – Trenutno su zahtjevi koje su pokrenuli naši korisnici još u postupku, te nismo do sada od njih primili povratnu informaciju da je netko okončao spor pred Sudom i primio presudu, govori Romana Feher.

Na žalost činjenica je da je čak i Europski sud relativno spor u procesuiranju, a sama presuda, kada i dođe do nje, je samo uputa državi da poduzme korekcijske mjere. Državi je nakon presude omogućeno da sama odluči kako će ispraviti nepravdu i koje će odgovarajuće mjere poduzeti kako bi ispravila spomenutu povredu, što u većini slučajeva znači novčanu naknadu.

Autor: A. KRISTEK Izvor: Glas Slavonije www.glas-slavonije.hr Na Europski sud tek nakon domaćeg Sud inače, prosječno, godišnje dobije otprilike 35 tisuća zahtjeva iz cijelog svijeta, no samo se 25 posto njih procesuira. Iz Organizacije građanske inicijative pojašnjavaju kako Sud može razmatrati zahtjev tek nakon što su iscrpljeni svi domaći pravni lijekovi i unutar razdoblja od šest mjeseci od dana donošenja konačne odluke. U zahtjevu je nužno iznijeti činjenice na koje se građanin želi žaliti i naznačiti prava zajamčena konvencijom za koja misli da su povrijeđena.

Fasadne obloge

]]>