Nasljeđivanje nekretnina – stjecanje prava, ali i obveza

Ljudi se prilično često nađu u situaciji da nakon nečije smrti moraju istraživati koje sve nekretnine ulaze u ostavinsku masu (a nju čine sve nekretnine koje su knjižno ili vanknjižno vlasništvo ostavitelja, bez obzira na to gdje se nalazile). U slučaju uredno upisne nekretnine dovoljan je izvadak iz zemljišne knjige, no vanknjižno vlasništvo morat će se dokazivati različitim dokumentima, primjerice kupoprodajnim ili drugim ugovorima i ostalim ispravama.

U slučaju zakonskog nasljeđivanja bitni su nasljedni redovi prema kojima se nasljeđuje, pa tako prvi nasljedni red čine potomci, posvojenici te bračni partner (svi nasljednici prvoga nasljednog reda dijele imovinu na jednake dijelove), drugi čine ostaviteljevi roditelji, braća i sestre i njihovi potomci (polovinu ostavine dobivaju roditelji, a polovinu bračni partner ostavitelja), treći i četvrti nasljedni red jesu djedovi i bake odnosno pradjedovi i prabake, a ostale nasljedne redove čine ostali preci. Smrću ostavitelja koji nema nasljednika nekretnina prelazi u vlasništvo grada odnosno općine.

Ostavinski postupak vodi ostavinski sud ili javni bilježnik, i to u pravilu u mjestu zadnjeg prebivališta ostavitelja.

Postupak završava pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju, a javni bilježnik kod kojeg je proveden po službenoj dužnosti prosljeđuje ga na provedbu u zemljišne knjige – gruntovnicu.

S obzirom na to da taj postupak traje određeno vrijeme, ovisno o ažurnosti mjerodavnih institucija, nasljednik ga može ubrzati tako da Rješenje sam preda na provedbu mjerodavnom sudu.

Oporučno nasljeđivanje nekretnina

Nekretninu je moguće naslijediti oporukom (koju može napisati svatko sposoban za rasuđivanje stariji od 16 godina, a sasta vlja je samostalno ili uz pomoć mjerodavnih tijela – javnih bilježnika, odvjetnika) ili na temelju zakona (ako oporuke nema, ako je ništavna ili u drugim slučajevima koje Predvidja zakon.

U postupku nasljeđivanja nekretnina nasljeđuju se i dugovi

Nasljedstva se moguće odreći u korist drugih nasljednika

U slučaju da nasljednik naknadno sazna da je ostavitelj imao još neku nekretninu, stan, zemljište, poslovni prostor ili neku drugu nekretninu, potrebno je prije svega ishoditi dokaze o vlasništvu nad tim nekretninama te pismenim podneskom kod mjerodavnog suda ili javnog bilježnika, pozivom na broj pod kojim se vodio ostavinski postupak, zatražiti ponovno pokretanje postupka jer je naknadno pronađena imovina koja je dio ostavinske mase, a za koju se u trenutku ostaviteljeve smrti nije znalo.

Mjerodavno tijelo ponovo pokreće ostavinski postupak te donosi dopunsko rješenje o nasljeđivanju koje obuhvaća i tu naknadno pronađenu imovinu.

Nasljednik (oporučni i/ili zakonski) izjavom pred sudom ili javnim bilježnikom može ostavinu prihvatiti, ali je se može i odreći u korist svih drugih nasljednika ili samo u korist pojedinoga, prema vlastitom slobodnom izboru. Odricanje od nasljedstva izjava je deklaratorne naravi i naknadno se ne može povući zbog bilo kojeg razloga (osim ako se naknadno utvrdi da je dana u stanju neubrojivosti ili pod prisilom).

Dogode se i slučajevi kada umrla osoba ostavi određenu nekretninu, ali i dugove koji je terete, koji se prenose na nasljednike, o čemu svatko treba biti detaljno i pravodobno informiran. Ostaviteljevi nasljednici odgovaraju solidarno svaki do visine svoga nasljednog dijela za ostaviteljeve dugove.

Nasljeđivanje može biti vrlo složen problem pa ostavinski postupak može trajati godinama, posebno u slučajevima osporavanja oporuke od zakonskih nasljednika, sporova s nužnim nasljednicima ili spornog vlasništva nad nekretninom. Tada se može donijeti i djelomično rješenje o nasljeđivanju, za imovinu koja neosporno ulazi u ostavinsku masu nakon smrti ostavitelja.

Porezna obveza nasljednika nastaje u trenutku pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju te ga je nasljednik obvezan u roku 30 dana od dana pravomoćnosti dostaviti poreznoj upravi na osnovi čega ona izdaje porezno rješenje.

Pravo na oslobođenje plaćanja poreza imaju bračni partner, potomci te posvojenici, kao i zajedničko kućanstvo kojem pripadaju braća, sestre, potomci, zetovi i snahe ostavitelja.

Postoje još neke posebne kategorije, ali općenito, ostali nemaju.

Porez na promet nekretnina pri nasljeđivanju prihod je jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu nasljednika; plaća se u visini 5 % porezne osnovice, i to u roku od 15 dana od dana izvršnosti rješenja. Ako porez nije plaćen, porezna uprava ima ga pravo naplatiti iz ukupne imovine. Također, u slučaju kašnjenja moguće su i zatezne kamate, pa s plaćanjem ne bi trebalo odugovlačiti.

Moguće je da porezno tijelo povrijedi neka prava nasljednika pa se rješenje može pobijati u roku od 30 dana od dana primitka. Pravodobno podnesena žalba odgađa izvršenje. Protekom roka za žalbu odnosno završetkom postupka postoji mogućnost njegove obnove (slučajevi predviđeni Zakonom), primjerice ako je rješenje doneseno na osnovi lažne isprave ili ako ga je donijela osoba koja je morala biti izuzeta iz postupka.

I stranci mogu naslijediti nekretnine

Stranci (strane fizičke i pravne osobe) nekretnine na području Republike Hrvatske mogu nasljeđivati pod pretpostavkom uzajamnosti, o čemu suglasnost daje ministar pravosuđa Republike Hrvatske. Državljani i pravne osobe država članica Europske unije izuzeti su od režima stjecanja prava vlasništva nad nekretninama koji vrijedi za strance, odnosno izjednačeni su s državljanima Republike Hrvatske i pravnim osobama koje imaju sjedište u Republici Hrvatskoj. No, strana osoba ne može biti vlasnikom nekretnine u izuzetim područjima (poljoprivredno zemljište i zaštićeni dijelovi prirode) pa u slučaju nasljeđivanja ima pravo na naknadu, prema propisima o izvlaštenju.

www.domosfera.hr