Neispravno 70 posto zagrebačkih dimnjaka!

ZAGREB – Gotovo dvije trećine dimnjaka čine cigleni, koje se u zemljama Europske unije više ni ne prihvaća Oko 60 do 70 posto dimnjaka u Zagrebu, a uglavnom je riječ o onim plinskim, može se nazvati neispravnim.

Predsjednik Hrvatske dimnjačarske udruge Zdravko Šenjug kaže kako je u cijeloj Hrvatskoj stanje doista alarmantno. »Dimnjaci su neispravni, jer nisu napravljeni po postojećim propisima pa plin, u kojem ima najviše po život opasnog ugljičnog monoksida, ne izlazi van, što svakako ugrožava živote građana«, upozorava Šenjug. Za razliku od goriva koje se dimi i ima neugodan miris, kod plina građani sami ne mogu ustanoviti da nešto nije u redu dok ne dođe do eksplozije ili otrovanja plinom. Najveći problem je zapravo starost dimnjaka, koji su u gradskim jezgrama gradova stari i po pet stotina godina, ali i trule cijevi na spojevima peći i dimovodnog kanala. No ovaj problem ne zaobilazi ni cijela stambena naselja koja se griju na plin, a nisu namjenski izgrađena za uvođenje plina. Gotovo dvije trećine dimnjaka čine cigleni, većinom neispravni dimnjaci koji se u zemljama Europske unije više ni ne prihvaćaju kao dimnjaci.

I sami stanari vlastitim improvizacijama mogu dovesti u opasnost sebe, ali i svoje sustanare. Postoji i problem neočišćenih dimnjaka koje Zdravko Šenjug pripisuje nekvalitetnom radu dimnjačara, jer ipak na jednog dimnjačara dolazi i po par tisuća dimnjaka, a pri dodjeli koncesija zanemaruje se mišljenje struke. Krivci su i oni građani koji omalovažavaju dimnjačarsku struku i smatraju kako im usluge dimnjačara nisu potrebne. Budući da dimnjačarstvo nije običan servis, već preventivna komunalna služba koja bi se trebala obavljati svakih 13 tjedana, rad dimnjačara nadgleda komunalno redarstvo. Dimnjačari koji utvrde neispravnost dimnjaka i oni koje stanari onemogućavaju u obavljanju službe mogu slučaj prijaviti komunalnom redaru. Komunalni redar za dimnjačarske poslove u Zagrebu Zdenko Meczner na teren šalje stručnu komisiju koja potom dostavlja izvještaj. Građane koji dimnjačaru ne dopuštaju čišćenje komunalni redar kažnjava kaznom od 100 kuna.

»U Zagrebu dnevno ima sigurno 20 do 30 prijava o neispravnosti dimnjaka, ali većina njih završi u ladici jer su sankcije spore i neučinkovite, a nefunkcionalnost dimnjaka povlači velike investicije«, kaže Zdravko Šenjug. Bez obzira na alarmantno stanje, za Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo dimnjaci nisu prioritet ke stavlja na drugo mjesto pa za ovaj problem ne postoji nikakvo sistematsko dugoročno rješenje. Zbog toga se često događa da se kući ili zgradi zbog neispravnog dimnjaka, a na dojavu dimnjačara, isključi plin. Nije zato rijetkost, ističe Šenjug, da vlasnici zgrada dimnjačarima prijete čak i fizički. Petra Kostanjšak Izvor: Vjesnik www.vjesnik.hr

]]>