Nema prodaje, samo koncesija i pravo građenja!

HRVATSKA – Predloženi zakon, uz reguliranje postupaka, nadležnosti i rokova u vezi s utvrđivanjem zemljišta i davanjem koncesija, sadrži i odredbe o rasporedu koncesijske naknade i one za pravo građenja.

I za državno zemljište u kampovima i za gradsko/općinsko u turističkim naseljima i oko hotela vrijedio bi isti ključ: polovica novca ide Fondu za naknadu oduzete imovine, a drugu polovicu bi u tri jednaka dijela prihodovali država, županija i jedinica lokalne samouprave. Nećemo brojati pokušaje i prijedloge, nećemo brojati propuštene godine, nagomilane probleme, ekonomske i društvene gubitke, sudske postupke i politička natezanja koje je generiralo manjkavo, površno i kontradiktorno uspostavljanje zakonskih okvira pretvorbe i privatizacije društvenog vlasništva u segmentu popularno nazvanom turističkim zemljištem. Riječ je prvenstveno o zemljištu koje nije procijenjeno u vrijednost društvenog kapitala ugostiteljsko-turističkih tvrtki, a to su uglavnom površine kampova i turističkih naselja te okućnice hotela i drugih smještajnih objekata. Za njega je još početkom ’90-ih rečeno da će se vlasnički urediti posebnim zakonom, ali, eto, prošlo je gotovo desetljeće i pol, a takvoga zakona još nema. Zato i o prošlog tjedna u saborsku proceduru upućenom prijedlogu Zakona o turističkom zemljištu valja pisati i komentirati u strogom kondicionalu – ako ovog puta konačno i napokon bude izglasan.

Dakle, najnoviji prijedlog polazi od procjene Hrvatskog fonda za privatizaciju da samo u hrvatskim kampovima nisu u pretvorbi procijenjena više od 22 milijuna četvornih metara zemljišta, a kad se njima pribroje i brojni drugi slučajevi, kod procjene turističkih nekretnina u pretvorbi i privatizaciji, brojka se penje gotovo do fantastičnih sto milijuna kvadrata, odnosno deset tisuća hektara. Predodžbe radi, to je više nego dvostruka površina Grada Pule, naravno uz napomenu da je riječ o zemljištu koje se nalazi duž jadranske obale, i to na njenim turističko-gospodarski najvrednijim lokacijama. To zemljište, ističe se u uvodnom obrazloženju razloga za donošenje zakona, trgovačka društva – hotelijeri i ostali – koriste bez ikakve valjane pravne osnove i na pravno neuređeni način što, dakako, uzrokuje nesigurnost u njegovom korištenju. S ekonomskog aspekta još je važnije da na tom zemljištu trgovačka društva koja ga koriste ne mogu ništa graditi jer se ne mogu ishodovati dokazi o vlasništvu, pa ni građevinska dozvola. Sam prijedlog kojim se ovo stanje namjerava razriješiti, naravno ako u ovom obliku prođe saborska »čitanja« i bude izglasan kao zakon, u javnosti je već poznat. Više o ovoj temi na www.glasistre.hr

]]>