Novi naftovod donosi Hrvatskoj 1,9 milijardi dolara

HRVATSKA – Za razliku od Družba Adrije koja bi povećala broj tankera u Jadranu novi naftovod bi smanjio broj tankera u Jadranu jer bi se »crno zlato« na zapad prebacivalo postojećim i novim cjevovodima

Pomalo u sjeni nedavno odbačenog projekta Družba Adria Hrvatskoj je sve bliže uključivanje u novi, puno veći međunarodni projekt transporta nafte iz Kaspijske regije prema zapadnoj Europi – Panueropski naftovod (PEOP). Ali za razliku od Družbe Adrije kod ovog bi se nafta na zapad transportirala samo naftovodima, a ne tankerima pa ne bi bilo opasnosti od balastnih voda i izljevanja nafte u Jadran što bi moglo prouzročiti teške posljedice za okoliš i turizam. U nedavno dovršenoj studijia izvodljivosti koju je za Rumunje napravio američki konzorcij Hill detaljno su analizirani svi važni dijelovi tog projekta od tehničkih, zakonodavstva i zaštite okoliša do zainteresiranih naftnih kompanija i kupaca nafte, kaže Željko Tomšić, pomoćnik ministra gospodarstva, rada i poduzetništva. Ta studija je pokazala da bi se planiranom trasom od rumunjske luke Constanza na Crnom moru preko Pančeva i Rijeke do Trsta da bi kapacitet tog naftovoda trebao biti puno veći od Družbe Adrije jer za to postoji tržište. Konkretno, pokazalo se da bi trebalo povećati kapacitete postojećih naftovoda kako bi se tim pravcem na zapad moglo transportirati čak 40 do 90 milijuna tona nafte godišnje, dok bi Družba Adrija u početku imala kapacitet od pet, a u trećoj fazi od 15 milijuna tona godišnje.

Zato bi se na nekim dijelovima trase morali spojiti postojeće naftovode, dok bi u Hrvatskoj trebalo povećati kapacitet Jadranskog naftovoda. Hrvatska je podržala taj projekt i zainteresirana je za njegovu provedbu zato što ne bi, kao Družba Adrija, povećao broj tankera u Jadranu sa opasnostima koje to donosi, nego bi ih štoviše smanjio, ističe Tomšić. Naime, predviđeno je da naftovod s riječkog područja preko Slovenije, gdje treba izgraditi spoj postojećih naftovoda, skrene do Trsta gdje bi se spojio na veliki Trans Alpine naftovod (TAL). Tim naftovodom nafta bi se dalje prebacivala prema zapadu. U tom slučaju bi se znatno smanjio broj tankera kojim sada velike količine nafte stižu do trščanske luke gdje se prebacuje u TAL jer bi puno više i to kvalitetne nafte stizalo naftovodom. Za provedbu tog projekta osnovano je međudržavno povjerenstvo u kojem su predstavnici Rumunjske, Srbije i Hrvatske, a kasnije su uključeni i predstavnici Slovenije i Italije. Do sredine sljedeće godine povjerenstvom predsjeda Hrvatska.

Slovenci su zasad načelno podržali provedbu tog projekta ali su najavili da će izraditi studiju o koristima i štetama prolaska tog naftovoda kroz njihovu zemlju. Problem je u tome što Slovenija ne bi imala velike koristi od tog naftovoda, kao druge uključene države, jer je njihov dio trase najkraći – svega dvadesetak kilometara. Očekuje se da će se Slovenija uključiti u projekt zbog ekonomskih koristi te činjenice da su i oni zainteresirani za znatno smanjivanje broja tankera koji plove prema Trstu. Ako ipak ne pristanu, Talijani su toliko zainteresirani za taj projekta da predlažu i gradnju podmorskog naftovoda između hrvatske i talijanske obala kod Trsta. Takvih podmorskih naftovoda u svijetu ima puno. Odavno je izgrađen i između Janafovog terminala u Omišlju i Inine riječke rafinerije i dosad, koliko je poznato, nije bilo nikakvih problema. Zbog smanjivanja broja tankera i zaštite Jadrana Talijani planiraju izgraditi i podmorski naftovod od Trsta do Venecije gdje su dvije njihove rafinerije. Sada se priprema potpisivanje Pisma namjere pet zemalja o provedbi tog projekta i osnivanje tvrtke koja bi trebala pripremiti svu dokumentaciju za zainteresirane investitore, u što talijanski poduzetnici žele uložiti 10 milijuna eura, kaže Tomšić.

No, prije toga trebat će razriješiti dileme oko podjele ulaganja, vlasništva i prihoda od novog naftovoda za koji su jako zainteresirani EU i SAD te njihove naftne kompanije. Predviđeno je da novi naftovod proradi 2011. što znači da bi do 2007. trebalo dovršiti pripreme i početi gradnju, zaključuje Tomšić. Željko Bukša Izvor: Vjesnik www.vjesnik.hr

]]>