Novi stečajni zakon uvodi tvrda pravila u poslovne odnose

HRVATSKA – Prijedlog novog stečajnog zakona smanjuje manevar nelikvidnim poduzećima, pa bi stečaj postao izvjesna sudbina za 4167 dalmatinskih poduzeća s blokiranim računom i njihovih 6000 radnika.

Nad 4167 dalmatinskih poduzeća, čiji su računi blokirani zbog 1,7 milijardi kuna duga, nadvijaju se prijeteći oblaci bržeg pokretanja stečajnih postupaka po jasnim pravilima predviđenim izmjenama stečajnog zakona što ih je ovih dana predstavilo Ministarstvo pravosuđa. Izmjene predviđaju da se stečaj može pokrenuti zbog nesposobnosti plaćanja ako dužnik ima evidentirane nepodmirene obveze na bilo kojem svom računu dulje od 60 dana. I sada su dva mjeseca neplaćanja dovoljna za pokretanje stečaja, no samo ako dužnik u tom roku nije uplatio barem jednu petinu duga. Bez tog “spasa” ostat će mnogi insolventni poduzetnici, a uvode se i trenutačno nepostojeći rokovi: tromjesečni za prethodni postupak, drugostupanjski sud mora riješiti žalbu za 60 dana, a stečajni plan mora biti napravljen pola godine od odluke vjerovnika o njegovoj izradi.

Brojka od 4167 pravnih osoba u Dalmaciji, u kojima radno mjesto ima gotovo 6000 ljudi, čini više od petine svih blokiranih poduzeća u Hrvatskoj. Početkom rujna 20.016 poduzeća u zemlji, koja zapošljavaju 32.683 osobe, dugovalo je 10,7 milijardi kuna. Gotovo devet milijardi od tih 10,7 milijardi kuna ukupne svote nepodmirenih obveza insolventnih poduzetnika jest višegodišnji dug koji će se vjerojatno teško riješiti, navode analitičari HGK, uz ocjenu da se u posljednje dvije godine i ne mijenja bitno slika (ne)likvidnosti. Ipak, ne mora značiti da će svi od četiri tisuće dalmatinskih, odnosno dvadesetak tisuća insolventnih poduzetnika u zemlji na bubanj. Ministarstvo pravosuđa tvrdi da bi se u stečaj išlo samo nakon što se iscrpe sve druge mogućnosti sanacije – dogovora s vjerovnicima, s Ministarstvom financija o naplati poreza, bankama kao razlučnim vjerovnicima…

Sada stečaj može predložiti svaki razlučni vjerovnik, dakle onaj čije je potraživanje osigurano razlučnim pravom nad pokretnom ili nepokretnom imovinom, a ubuduće će to moći samo ako se pokuša namiriti prije pokretanja stečaja. Time se otklanjaju nepotrebna pokretanja stečajeva i izbjegava da dužnik kompletnom imovinom ide u stečaj zbog jednog dijela imovine opterećene hipotekom. Zbog toga će Hrvatska gospodarska komora voditi poseban očevidnik pokretnina vrjednijih od 50.000 kuna i nekretnina. piše Sanja STAPIĆ Izvor: Slobodna Dalmacija www.slobodnadalmacija.hr

]]>