Novog vlasnika će dobiti i bivše odmaralište srpske “Elektroprivrede”

DUBROVNIK – Nakon prodaje nekretnina na otoku Jakljanu, na domak Dubrovnika, koje su bile u vlasništvu beogradskog Centra dječjih odmarališta i ljetovališta, Republička direkcija za imovinu Republike Srbije trebala bi uskoro raspisati natječaj za prodaju još nekoliko nekretnina na dalmatinskoj obali koje su u srpskom vlasništvu.

Među tim objektima je prekrasna vila smještena na dnu lapadske uvale, na samom početku šetnice prema hotelu Neptun. Radi se o bivšem odmaralištu srpske Elektroprivrede koju sada koristi Mostarska biskupija. Te je prodaje u svakom dosadašnjem razgovoru najavljivao i savjetnik direktora Republičke direkcije za imovinu Republike Srbije Nebojša Negić, naglašavajući kako će u određenom vremenskom razdoblju Republika Srbija prodati svoje nekretnine na području Hrvatske. Međutim, iako je od najave prodaje nekretnina na otoku Jakljanu uvijek bio na dispoziciji hrvatskim novinarima, čitav se protekli tjedan nije mogao telefonski javiti kako bi potvrdio već najavljivanu prodaju. Tajnica ga je pravdala važnim sastancima, koji do sada nisu bili problem za javljanje novinarima, kao i poslovnim putovanjem. Isto tako, o prodaji nekretnina, osim Negića, za novine nije mogao govoriti nitko iz Direkcije.

Objekti za prodaju Inače, iz beogradske Direkcije za imovinu već su najavljivali i prodaju bivših odmarališta Srpskih željeznica u Makarskoj, Omišu, Bolu na Braču i u Rogoznici, zatim bivšeg odmarališta SIZ-a za zaštitu djece iz Apatina na Silbi, bivšeg odmarališta Kragujevac u Gradcu pokraj Makarske, kao i kompleksa odmarališta na Jelsi koje je nekad bilo u vlasništvu grada Beograda, odmarališta u Promajni i Milni na Braču, te jednog na Hvaru. Te prodaje iz Beograda opravdavaju prilogom “G” Sporazuma o sukcesiji. Tim je aktom određeno da privatno vlasništvo i stečena prava građana ili drugih pravnih osoba bivše SFRJ budu zaštićena od strane države sukcesora.

U skladu s odredbama Sporazuma određeno je da prava na pokretnu i nepokretnu imovinu koja se nalazi na teritoriju države sukcesora i na koju su građani ili druge pravne osobe iz bivše SFRJ imale pravo na dan 31. prosinca 1990., budu priznata, zaštićena i vraćena u prvobitno stanje od strane te države, a u skladu s utvrđenim standardima i normama međunarodnog prava, i to nezavisno od nacionalnosti, državljanstva, boravišta ili prebivališta tih osoba. S druge strane, u Hrvatskoj je na snazi Zakon o zabrani raspolaganja i preuzimanja sredstava određenih pravnih osoba na teritoriju RH, prema kojem pravne osobe iz SiCG nemaju pravo pravo raspolagati nekretninama u RH na kojima imaju upisano pravo korištenja.

Izuzete nekretnine Od primjene tog zakona izuzete su nekretnine pravnih osoba iz Republike Slovenije i Republike Makedonije, čije je pravo vlasništva regulirano u skladu s Ugovorom o imovinskopravnim odnosima koje je Republika Hrvatska već sklopila s Republikom Slovenijom i Republikom Makedonijom. Kako navode u Ministarstvu vanjskih poslova RH, pitanje imovinskopravnih odnosa na imovini pravnih osoba koja je bila u društvenom vlasništvu i nalazi se na teritoriju Republike Hrvatske ili Srbije i Crne Gore, rješavat će se u skladu s načelima iz Aneksa G Ugovora o pitanjima sukcesije, bilateralno između Republike Hrvatske i Srbije i Crne Gore, sklapanjem odgovarajućeg ugovora o uređenju tih odnosa. K. ŠUTALO Izvor: Slobodna Dalmacija www.slobodnadalmacija.hr

]]>