Novosnovanim poduzećima u Hrvatskoj najteže do kredita

HRVATSKA – Otežani pristup financijskim sredstvima u Hrvatskoj, Bugarskoj i Rumunjskoj glavni su uzrok skromnog razvoja privatnog sektora

Ključnim preduvjetom za kreiranje novih radnih mjesta u tranzicijskim zemljama pokazalo se osnivanje novih poduzeća i okruženje u kojem ta poduzeća posluju. Prema istraživanju Svjetske banke, razvijenost financijskog sektora može objasniti čak 40 posto novootvorenih radnih mjesta u privatnom sektoru europskih tranzicijskih zemalja. Budući da brojna istraživanja ukazuju na visoku razvijenost hrvatskoga bankarskog sektora, osobito prema kriteriju udjela aktive u BDP-u, moglo bi se očekivati da dostupnost kredita u Hrvatskoj nije najveći problem. Najnovije istraživanje Svjetske banke, međutim, pokazuje da je “otežani pristup financijskim sredstvima u Hrvatskoj, Bugarskoj i Rumunjskoj glavni uzrok njihova skromnog razvoja privatnog sektora”.

Pristup sredstvima Indeks koji pokazuje dostupnost financijskih sredstava komponiran je od varijabli poput iznosa domaćih kredita odobrenih iz depozitnog novca, razlike između aktivnih i pasivnih kamatnih stopa, realne kamatne stope te udjela depozita u BDP-u. U rasponu od 0 do 10 indeks pristupa kapitalu za Hrvatsku iznosi 5, čime se smjestila iza većine europskih tranzicijskih zemalja, izuzev Rumunjske i Litve. Svjetska banka navodi da poduzetnici imaju teškoća u dobivanju bankarskih kredita, a razlog je što “banke traže dobre poslovne rezultate i kolateral, što nova poduzeća obično ne mogu osigurati”, obašnjava se u studiji “Poslovno okruženje i rezultati na tržištu rada u zemljama Europe i Centralne Azije”. Činjenica da Mađarska i Poljska imaju bolji pristup financijskim sredstvima od drugih zemalja uvelike objašnjava njihove dobre rezultate zapošljavanja u privatnom sektoru. Do kredita jednostavno dolaze i poduzetnici u Sloveniji, ali zapošljavanje bi bilo i veće da u toj zemlji “radno zakonodavstvo nije vrlo rigidno, a porezni teret velik”. Nerazvijenost financijskog tržišta u drugim zemljama objašnjava se slabom regulacijom bankarskog sektora, nedovoljnom kunkurencijom i zadržavanjem banaka u državnom vlasništvu, niskom razinom depozita, nepovjerenjem u bankarski sektor, te pristupom novom i malom biznisu kao visokorizičnom. Ovaj posljednji za Hrvatsku je možda i najviše relevantan.

Porezno opterećenje Valja napomenuti da istraživanje pokriva razdoblje od 1992. do 2002. godine, pa je moguće da se proteklih nekoliko godina, u razdoblju kreditne ekspanzije, indeks za Hrvatsku i poboljšao. Ipak, upitno je koliko su koristi od toga imala mala, novoosnovana poduzeća kojima su u pravilu okrenute specijalizirane mikrofinancijske institucije, a kreditnu ekspanziju u Hrvatskoj predvodile su uglavnom velike banke okrenute stanovništvu. Istraživanje Svjetske banke barem djelomično pojašnjava zašto u desetogodišnjem razdoblju u Hrvatskoj nije bilo moguće otvaranje većeg broja radnih mjesta, a u drugim zemljama je to ipak bio slučaj. Pored pristupa kreditima, važne komponente poslovnog okruženja i naglog zapošljavanja su administrativne barijere (broj dozvola za pokretanje biznisa, te vrijeme i novac potrebni za njihovo ishođivanje) izlazni troškovi (cijena stečaja i stigma neuspjeha), regulacija tržišta (propisi koji reguliraju kredite i tržište rada) i porezno opterećenje. Utjecaj pojedinih institucija na poduzetništvo, međutim, nije bio podjednak u svim zemljama. U novim članicama EU, prema nalazima Svjetske banke, zapošljvanju u privatnom sektoru i nižoj stopi nezaposlenosti najviše su pridonijeli laka dostupnost kreditima i nisko porezno opterećenje. U manje razvijenim tranzicijskim zemljama, međutim, važniju ulogu imaju kvaliteta pravosuđa i korupcija. To se osobito odnosi na zemlje iz novog vala proširenja. Unatoč tome, procjenjuje se da je i u tim zemljama pristup financijskim sredstvima glavna prepreka kreiranju radnih mjesta u privatnom sektoru, a slijede troškovi pokretanja biznisa i tržišna regulacija. Za razliku od novih članica EU, utjecaj poreznog opterećenja na tržište rada kod budućih članica pokazao se manje važnim. Izvor: www.Poslovni.hr

]]>