Obnovljivi izvori energije u Hrvatskoj

Obnovljivi izvori energije u Hrvatskoj

Hrvatska do 2010. godine udio biogoriva u prometu s dosadašnjih 3,5 posto treba povećati na 5,75 posto, ali i stvoriti pravni okvir za uspješnu proizvodnju i korištenje tog obnovljivog izvora energije. Upravo je u tijeku i izrada stručne podloge zakona o posebnom porezu na energente i električnu energiju, koji bi trebao uključivati i uređenje plaćanja posebnog poreza na sva biogoriva – točnije snižavanje porezne stope, izuzeće od plaćanja, minimalne trošarine i povrat plaćene trošarine.

Nižim porezima i “prijateljskim” zakonima ususret zelenoj energiji

Strategije energetskog razvitka s naglaskom na značajnijem povećanju korištenja obnovljivih izvora energije (hidroenergije, sunčeve energije, energije vjetra, geotermalne energije, biomase, bioplina, biogoriva) već su prihvatile gotovo sve europske zemlje.

One bi, naime, do 2010. godine proizvodnju energije iz obnovljivih izvora trebale povećati sa šest na 12 posto. Hrvatska pak, iako se obvezala da će kroz sljedeće tri godine udio biogoriva u prometu s dosadašnjih 3,5 posto povećati na 5,57 posto, još najviše energije iz obnovljivih izvora dobiva u hidroelektranama, dok biomasom pokriva tek mali dio potreba.

“Prema sadašnjim predviđanjima, u svijetu će do sredine 21. stoljeća udio biomase u potrošnji energije iznositi između 30 i 40 posto, a do 2010. godine u Europskoj uniji proizvodnja energije iz biomase u odnosu na ostale obnovljive izvore energije iznosit će 73 posto”, smatraju Herman Sušnik i Zlatko Benković iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, inače sudionici drugog stručnog skupa s međunarodnim sudjelovanjem koji se pod nazivom Obnovljivi izvori energije u Republici Hrvatskoj” održao nedavno u Osijeku.

Mišljenja su kako je današnji globalni pristup energiji zapravo neodrživ. “Glavni izvori energije su neobnovljivi izvori energije, a njih ima u ograničenim količinama te je sve naglašeniji njihov štetan utjecaj na okoliš”, ističe se u Zborniku radova s tog stručnog skupa čije su teme uglavnom bile vezane uz biomasu, biogorivo i bioplin.

 

Nužno smanjiti emisiju štetnih plinova

Važnost biomase kao obnovljivog izvora energije kojem se sve više pridodaje pažnja među ostalim otkriva i činjenica kako je dovoljno slična fosilnim gorivima (ugljenu, nafti i zemnom plinu) te je moguća direktna zamjena s njima.

No, velike potencijale biomase potkrepljuje i njezin nastanak. Pojašnjavaju kako biomasu čine proizvodi biljnog i životinjskog svijeta, a može se podijeliti na drvnu (ostaci iz šumarstva i drvne industrije, brzorastuće drveće, otpadno drvo, te drvo koje nastaje kao sporedni proizvod u poljoprivredi), nedrvnu (ostaci, sporedni proizvodi i otpad iz biljogojstva te biomasa dobivena uzgojem uljarica, algi i trava) te biomasu životinjskog podrijetla (otpad i ostaci iz stočarstva).

Manja emisija štetnih plinova i otpadnih voda, te obnovljivost i potrajnost glavne su prednosti biomase u odnosu na fosilna foriva, a kako je Hrvatska 1996. godine postala članica stranke Okvirne konvencije o promjeni klime (UNFCCC – United Nations Framework Convention on Climate Change) te tri godine kasnije i potpisnica Kyoto protokola, korištenje tog obnovljivog izvora energije može imati i presudnu ulogu s ekološkog stajališta.

Članstvo u tim dvjema organizacijama Hrvatsku obvezuje da u razdoblju od 2008. do 2012. godine posebnu pozornost posveti ekologiji, a kao potpisnicu Kyoto protokola i na smanjenje emisije stakleničkih plinova za pet posto u odnosu na referentnu godinu.

Posebno mjesto kao obnovljivi izvor energije, uz biomasu, zauzima i biogorivo. Andreja Čakija iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva na osječkom skupu je pojasnila je kako će do kraja ove godine biti izrađen zakon o biogorivima koji bi trebao povezati sve propise u jednu cjelinu te riješiti pitanja vezana uz proizvodnju, stavljanje na tržište i trgovinu biogorivima.

Razvoj uporabe obnovljivih izvora energije, pojašnjava ona, ima važnu ulogu u smanjenju emisije ugljičnog dioksida (CO2) u atmosferu, a kako je to istodobno i jedna od ključnih odrednica Europske unije, treba je prihvatiti i Hrvatska.

“Nekoliko tehnologija, posebice korištenje energije vjetra, malih hidrocentrala, energije iz biomase i Sunčeve energije, ekonomski su konkurentne. Iako je proces prihvaćanja novih tehnologija vrlo spor radi visoke početne cijene, on je nazaobilazan”, tvrdi dr. Andreja Čakija.

 

Dokumenti već postoje

Kad je riječ o biogorivu, najzastupljeniji je biodizel – motorno gorivo koje se dobiva iz repičinog ulja ili drugih biljnih ulja esterifikacijom s metanolom i može se u potpunosti koristiti kao zamjena za mineralni dizel, te se čak i s njime miješati. “Projekt Biodizel – uvođenje proizvodnje biodizelskog goriva u Republiku Hrvatsku pokrenut je 30. studenoga 2000. godine odlukom tadašnje vlade kao dio Nacionalnog energetskog programa BIOEN (Program korištenja biomase i otpada).

Za nositelja projekta postavljeno je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva koje je za pripremu i provedbu imenovalo radnu skupinu”, podsjetila je dr. Čakija, napomenuvši kako je Sporazum o pripremi i vođenju projekta Biodizel potpisan godinu dana kasnije. Od tada do danas Ministarstvo financija razmatra Zakon o posebnom porezu na naftne derivate u dijelu koji se odnosi na “plavi dizel” i biodizel. U tijeku je i izrada stručne podloge zakona o posebnom porezu na energente i električnu energiju u skladu s pravnom stečevinom Europske unije.

Takav zakon trebao bi uključivati i uređenje plaćanja posebnog poreza na sva biogoriva – sniženje porezne stope, izuzeće od plaćanja, minimalne trošarine i povrat plaćene trošarine.

Nadalje, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva u suradnji s Ministarstvom financija i Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva već je odredilo iznos carinske stope od četiri posto za biodizel. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva izradilo je Uredbu o kakvoći biogoriva koja je stupila na snagu početkom prošle godine. U priču o biogorivu uključio se i Državni inspektorat koji je izradio Uredbu o dopuni uredbe o određivanju proizvoda za koje je potrebno uvjerenje o kakvoći.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, navodi dr. Čakija, napravilo je izmjene i dopune Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu kojim su utvrđene poticajne mjere za uljanu repicu proizvedenu za neprehrambeni lanac.

Energetski institut Hrvoje Požar, pak, izradio je studiju Plan stavljanja biogoriva u promet na domaće tržište do 2007. godine koja definira obveznu količinu biogoriva i obveze Hrvatske prema Europskoj uniji, ali i analizira sadržaj Direktive 2003/30/EC o promociji biogoriva. Istodobno, utvrđena su i tehnička pitanja u vezi s korištenjem biogoriva u vozilima kao i i postojanje sirovina (uljarice, otpadna jestiva ulja) za proizvodnju biodizela.

 

Nedostatak sirovina na domaćem tržištu

Potrebno je kazati što sve Hrvatska na području proizvodnje biodizelskog goriva danas nudi. U svibnju prošle godine tvrtka Modibit iz Ozlja prva je u Hrvatskoj započela s proizvodnjom biodizela, odnosno metilnog estera iz uljane repice, a godišnji kapacitet pogona iznosi 20.000 tona tog ekološki prihvatljivog goriva.

No, ističe dr. Čakija, zbog nedostatka sirovine na domaćem tržištu, repičino ulje se uvozi iako postoji interes i planovi za poticanje domaće proizvodnje. “Prošle godine proizvedeno je oko 7000 tona biodizela, pri čemu se cjelokupna količina izvezla, budući da do sada nije bio većeg interesa za prodaju biodizela u Hrvatskoj, a ni propisa koji bi dobavljače goriva obvezali na prodaju biogoriva”, ističe ona.

U listopadu prošle godine virovitička tvrtka Vitrex otvorila je pogon za proizvodnju biodizela iz korištenog jestivog ulja. “Najveći dio početne proizvodnje od 6000 litara biodizela tvrtka planira izvesti na njemačko tržište, a dio upotrijebiti kao gorivo vlastitog voznog parka”, pojašnjava dr. Čakija i dodaje kako je ta tvrtka osnovala dva poduzeća, jedno u Bosanskoj Gradišci i drugo u Srijemskoj Mitrovici, za obavljanje djelatnosti prikupljanja rabljenog jestivog ulja koje nastaje u restoranima, bolnicama, hotelima i ostalim objektima u kojima se priprema hrana.

Tvrtkama Modibit i Vitrex u studenom prošle godine u proizvodnji biodizelskog goriva priključila se i Europa-mil koja je u Vukovaru počela graditi pogon, a za projekt su već izdane lokacijska i građevinska dozvola. Godišnje bi, prema najvama, u toj tvornici trebalo biti proizvedeno oko 35.000 tona biodizela. Projekti koji su još “u zraku” i za koje je realno očekivati skorašnji početak izgradnje, jesu pogon biodizela u Varaždinu kapaciteta 20.000 tona godišnje i u Novoj Gradišci za koji je najavljena nešto veća proizvodnja.

Uz energiju iz biomase i biogoriva, važnu ulogu ima i ona dobivena iz bioplina. Naime, bioplin je mješavina metana i ugljičnog-dioksida, a nastaje prilikom procesa biološke razgradnje tvari biljnog i životinjskog podrijetla.

Veliki potencijal bioplin otkriva i u činjenici kako jedan kubični metar te plinovite smjese, koju u omjeru od 65 posto čini metan te 35 posto ugljični dioksid, odgovara energiji dobivenoj iz 0,6 kubičnih metara prirodnog plina ili pak 0,65 litara loživog ulja. Srećko Kukić iz tvrtke Bioplin-Baranja smatra kako je za zbrinjavanje otpada organskog podrijetla koji nastaje u stočarstvu i peradarstvu, idealno rješenje izgradnja bioplinskog postrojenja.

“Trenutačno u Hrvatskoj ne postoji ni jedno postrojenje koje zbrinjava otpad iz gnojnice, a imamo velike potencijale za izgradnju takvih bioplinskih postrojenja. Prema nekim podacima postoji mogućnost izgradnje čak 300 takvih pogona”, ističe Kukić.

Usporedbe radi, dodaje da se u Njemačkoj broj takvih postrojenja u posljednjih 10 godina povećao sa 290 na 4000, što je dokaz ekonomičnosti takvog načina prerade otpada i proizvodnje energije.

Kukić zaključuje kako je tarifni sustav za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije, kojim je utvrđena cijena kilovatsata električne energije dobivene iz obnovljivih izvora, značajniji poticaj za izgradnju bioplinskih postrojenja u Hrvatskoj

 

Ekonomski instumenti potpore

Kako je korištenje obnovljivih izvora energije, uz energetsku učinkovitost, prema postojećem stanju energetskog sustava i razvojnom opredjeljenju utvrđeno kao interes Republike Hrvatske, što je potvrđeno i kroz nekoliko strateških dokumenata (Strategija energetskog razvitka Republike Hrvatske, Nacionalna strategija zaštite okoliša, Nacionalni energetski programi) koje prati i zakonodavni okvir (Zakon o energiji, Zakon o tržištu električne energije), važan segment ove priče svakako imaju i ekonomski instrumenti.

Osim sustava zajamčenih tarifa, tj. otkupljivanja električne energije po povlaštenoj cijeni, uvode se i komplementarni ekonomski instrumenti s ciljem povećanja korištenja obnovljivih izvora energije. Postoje izravne subvencije Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva koje potiču razvoj proizvodnje opreme potrebne za primjenu obnovljivih izvora energije, a različite programe financiranja pružaju i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR), te lokalna zajednica.

Međutim, bitno je kazati kako HBOR na dva načina sudjeluje u provođenju ekonomskih instrumenata: kao provedbeno tijelo darovince Globalnog fonda zaštite okoliša Republici Hrvatskoj za projekt obnovljivih izvora energije i kroz Program kreditiranja projekata zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije.

Darovnica Zaklade Globalnog fonda zaštite okoliša odnosno Međunarodne banke za obnovu i razvitak kao provedbene agencije za Hrvatsku iznosi 5,5 milijuna američkih dolara i namijenjena je financiranju Projekta obnovoljivih izvora u trajanju od četiri godine. Inače, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva kao ministarstvo nadležno za projekte obnovljivih izvora, objavilo je 28. svibnja javni natječaj za dodjelu potpora za razvoj proizvodnje opreme potrebne za primjenu obnovljivih izvora energije.

Također, te se potpore dodjeljuju za istraživanje i razvoj proizvoda, usvajanje i razvoj novih tehnologija, uvođenje sustava kvalitete i usavršavanje kadrova. Ukupan iznos potpora iznosit će 5,75 milijuna kuna, a dodjelu sredstava financijski osigurava Ministarstvo koje je do sada kroz taj projekt u prethodne dvije godine dodijelilo ukupno više od 11 milijuna kuna poticaja.

 

PORAST KORIŠTENJA OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

Obnovljivi izvori energije u posljednjih petnaestak godina postaju strateški sve važniji za ekonomski razvoj svake zemlje, a kao ne manje bitan element nameće se i struktura potrošnje energije. U prvi plan sve više dolazi potrošnja onih oblika energije koji uzrokuju manja zagađenja prirode, navodi u Zborniku radova s drugog stručnog skupa o obnovljivim izvorima energije u Republici Hrvatskoj dr. Milan Ivanković s Elektrotehničkog fakuleta u Osijeku.

Takve tvrdnje potkrepljuju i brojke. Svjetska proizvodnja etanola 1980. godine iznosila je 4500 milijuna litara, a 2005. čak 40.000 milijuna litara. Proizvodnja biodizela započela je 1990. godine. Pet godina kasnije iznosila je 900.000 litara, a deset godina kasnije više od 3,4 milijuna litara. Kina, Njemačka, SAD, Španjolska i Japan zemlje su s najvećim kapacitetima obnovljive energije u svijetu.

 

GORIVO BUDUĆNOSTI IZ DRVNE MASE

Energetsko iskorištavanje biomase može se provoditi u neprerađenom ili prerađenom obliku pa biomasa može biti briketirana ili peletirana, pojasnili su Herman Sušnik i Zlatko Benković iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva tijekom stručnog skupa održanog u Osijeku.

Zahvaljujući briketiranju i paletiranju, ističu, dobiva se kvalitetno gorivo više ogrjevne vrijednosti koje je ekonomski opravdano prevoziti na veće udaljenosti. Peleti i briketi nastaju sabijanjem, odnosno ugušćivanjem usitnjene drvne biomase u rasutom stanju. Briketiranje je sabijanje materijala u strojevima pri čemu se materijal sabija u cilindar kružnog ili pravokutnog presjeka. Peleti se prešaju iz čiste drvne biomase bez kemijskih vezivnih sredstava. Također, smatraju se gorivom budućnosti iz drvne mase.

 

Izvor: www.Masmedia.hr