Obrtnici pokreću šibensko gospodarstvo

ŠIBENIK – Iako se broj obrtnika povećava, predstavnici strukovnih udruga tvrde kako je riječ o potezu na koji su prisiljeni radnici tvrtki koje su otišle u stečaj

Broj obrtnika u Šibensko-kninskoj županiji povećao se od početka godine za desetak posto. Prema ocjeni Ante Mihića, predsjednika HOK Šibensko-kninske županije i tajnika Ante Jakelića, obrtnika je danas u županiji više od tri tisuće, dok ih je na zadnji dan prošle godine nabrojeno 2781. U tim je obrtima danas zaposleno oko pet tisuće radnika, no i Mihić i Jakelić mišljenja su kako taj trend rasta broja otvorenih obrta – među vodećima u Hrvatskoj, veći i od Zadarske županije s više stanovnika i jačim gospodarstvom – ipak relativizira okolnost da su brojni obrte otvarali iz gole nužde, nakon stečaja i propasti brojnih šibenskih tvrtki. “Iako smo još uvijek u jednoj za Šibenik i županiju vrlo uspješnoj sezoni, barem što se broja noćenja i broja posjetitelja tiče, i iako se najveći broj naših obrtnika bavi ugostiteljstvom, već je sada jasno da financijski efekti sezone neći biti bitnije bolji nego lani.

Razlog tomu svakako su povećane cijene ’inputa’ koje plaćaju obrtnici, energenata i usluga, ali i činjenice da se iza velikih brojki i noćenja skriva istina o masovnom turizmu koji u konačnici i ne daje takav financijski rezultat kakav se na temelju dojma očekuje. Mislim da je vrijeme da se razmišlja, barem na nekim lokacijama u županiji, kao što su Primošten i Vodice, i o bogatijoj klijenteli i o podizanju kvalitete usluge za očekivani novac. Počevši od najbanalnijih stvari, kao što je mjesto na hotelskim plažama, na kojima umjesto optimalnih tisuću imate 1500 ljudi, pa hotelski gost jednostavno nema onu uslugu koju očekuje, koju plaća ili koju bi platio” – ocjenjuje Mihić.

Također, Mihić će istaknuti i to da se nije dovoljno iskoristila mogućnost da se organizira i kroz turizam plasira vlastita poljoprivredna proizvodnja iz zaleđa, a velikih neiskorištenih turističkih mogućnosti ima i sama stara gradska jezgra Šibenika, možda najveća i najočuvanija u Dalmaciji. “Golem novac grad Dubrovnik ubire od posjeta starom gradu i zidinama, a u Šibeniku imamo četiri velike i očuvane tvrđave koje su i danas mrtvi kapital. Imamo najviše kala, malih uskih ulica, u Dalmaciji, ali taj podatak ne ističu ni sami Šibenčani, a kamoli da se to turistički promovira. Od 146 gradova u Hrvatskoj, njih samo 27 ima spomeničku rentu koja je u Šibeniku među skpljima po kvadratu prostora pa nije ni čudno što u tim ulicama nema sitnih obrtnika, starih zanata koji bi bili i turistička atrakcija.

Uopće, takse za firmu su u Šibensko-kninskoj županiji među najvećima, teško je doći do lokacijskih i građevinskih dozvola, suglasnosti i koncesija koje se daju na prekratak rok, što sve skupa koči razvoj poduzetništva i obrtništva” – navodi Mihić koji se nada da će se takvo stanje u gradu promijeniti sa “Srednjovjekovnim sajmom u Šibeniku” koji HOK organizira za blagdan svetog Mihovila, zajedno s gradskom upravom i TZ-om grada. Poseban je problem proizvodnim obrtima nepostojanje poduzetničkih zona. Otvaranje Poda predugo traje, pa neki veliki domaći obrtnici, veli, već bježe prema susjednoj, Zadarskoj županiji i nedalekoj zoni Stankovci koja, navodno, poduzetnicima nudi i povoljniju cijenu zemljišta. Zdravko PILIĆ Izvor: Slobodna Dalmacija www.slobdnadalmacija.hr