Održivi razvoj iz perspektive hrvatskog gospodarstva

SUVREMENA TRGOVINA – Važno je u samom uvodu spomenuti da je 2005. godina u međunarodnim okvirima proglašena Međunarodnom godinom društvene odgovornosti.

OKOSNICA BUDUĆEG RAZVOJA

Već sama ta činjenica nameće potrebu da se pojmu društvene odgovornosti ponašanja (DOP), napose gospodarskih subjekata, pristupa s daleko većom pozornošću no što to činimo inače. S druge strane, pojam korporativne društvene odgovornosti i odgovornog ponašanja postaje stalni pratilac svih gospodarskih i drugih zbivanja i aktivnosti. Postaje, zapravo, jednim od presudnih elemenata kvalitete življenja i rada, bez kojeg je teško zamisliti sutrašnji život. No, kada se susrećemo s tim pojmovima opravdano je zapitati što oni sadrže. Pojam održivoga razvoja koji obuhvaća ekonomsku uspješnost i društvenu odgovornost uz istodobnu zaštitu prirodnih i ljudskih resursa prisutan je, zapravo, i u međunarodnim okvirima tek nešto više od desetak godina. Svijest o potrebi stvaranja kulta održivog razvoja proširila se tek nakon globalne svjetske konferencije u Rio de Janeiru, 1992. godine. Svjetski summit u Johannesburgu (2002), nazvan RIO + 10 samo je potvrdio svo značenje i važnost ovog pokreta i ukazao na nove elemente bitne za uravnoteženi odnos ekonomije i ekologije.

Uravnoteženje rasta i razvoja Održivi razvoj, spomenimo to još jednom, podrazumijeva izvrsnost, dakle visokokvalitetne rezultate na području poslovanja, naglašenu društvenu odgovornosti i stvarnu brigu za očuvanje okoliša. Pobornici održivog razvoja zalažu se i provode razvoj koji pridonosi uravnoteženju gospodarskoga rasta s odgovornošću prema široj društvenoj zajednici i okolišu. Nije, međutim, dovoljna samo ideja o održivom razvoju, koja je kod nas još uvijek dominantna u pristupu. Da bi se ideja do kraja transparentno ostvarila ona mora biti i pretočena u konkretnu praksu. Ako to primijenimo na gospodarske subjekte, onda ona mora biti pretočena i u konkretnu korist. Nedvojbeno je dokazano da je održivi razvoj ne samo koristan za biznis, već da je rješavanje zaštite okoliša i socijalnih pitanja stvar opstanka i rasta svakog pojedinog subjekta.

Vodeći svjetski poslovni subjekti, koji čine World Business Council of Sustainable Development, dakle Svjetski poslovni savjet za održivi razvoj, uspostavili su čak i poseban Dow Jones Indeks održivoga razvoja, koji jasno ukazuje da se firme koje žive na načelima povezanosti gospodarske, socijalne i ekološke komponente brže razvijaju od onih koji se nedovoljno ili samo djelomično uključuju u te procese. Riječ je o globalnom Benchmarking indeksu koji utire putove novih promišljanja o budućem razvoju i uspostavlja nova mjerila vodećih svjetskih kompanija vezano uz održivi razvoj. Te kompanije ostvaruju svoju misiju kroz povezivanje gospodarskih, ekoloških i socijalnih mogućnosti rasta. Ove kompanije su, smatraju eksperti, sutrašnji pobjednici na svjetskom tržištu. Između otprilike 200 tvrtki koje čine Svjetski poslovni savjet nalaze se i dvije hrvatske – PLIVA i PODRAVKA.

U okviru elemenata koje te organizacije žele primijeniti kad je riječ o održivom razvoju, spominju se izazovni ciljevi: eliminacija svih povreda na radu, bolesti, nezgoda, otpada ili emisija unutar cijelog lanca uspostavljenih vrijednosti. Ukratko, cilj je održivog razvoja da biznis, dakle ukupne poslovne aktivnosti moraju rasti, ali da istodobno streme, tendiraju prema nuli štetnog utjecaja na okoliš i ljude. To je, u suštini, i najkraća formula održivog razvoja i rasta, vrlo izazovna po svojim idejama i dometima, jer je to bitno nova poslovna filozofija u koju je uvijek ugrađen cilj poticanje i stimuliranje novih rješenja, uvijek vezanih uz osnovnu ideju i poruku o održivom razvoju. Autorr: Ante Gavranović Izvor: ČASOPIS SUVREMENA TRGOVINA www.ideje.hr