Oko 150 poduzetnika i obitelji želi odmah graditi male hotele

HRVATSKA – Zahvaljujući poticajnom Programu kreditiranja malog obiteljskog poduzetništva u turizmu, u protekle tri godine sagrađena su 162 objekta, a do 2009. godine planira se još 300

Gradnja malih obiteljskih hotela imperativ je razvoja i konkurencije hrvatskog turizma. U hotelskim smještajnim kapacitetima njihov je udio tek desetak posto, a u Austriji, Italiji i Njemačkoj oko 80 posto. Ove su države stimulirale njihovu gradnju posljednjih tridesetak godina, a unazad tri godine i naša država. Zahvaljujući Vladinoj poticajnoj mjeri – Programu kreditiranja malog obiteljskog poduzetništva u turizmu “Poticaj za uspjeh”, u protekle tri godine sagrađena su 162 objekta, realizirano 255 kreditnih zahtjeva, otvoreno više od 2000 novih radnih mjesta i osigurano 7000 novih ležajeva. Plasirana su kreditna sredstva u iznosu od milijardu kuna, od čega oko 30 posto za gradnju objekata na kontinentu. Za subvencioniranje kamata država je izdvojila 22 milijuna kuna. Vizija ovog programa je do 2009. godine otvoriti 300 novih malih hotela, pansiona i obnovljenih tradicijskih kuća za turističku ponudu.

Zapošljenje Program je redefiniran, uvjeti su povoljniji pa je samo od ožujka do svibnja ove godine zaprimljeno 30 novih zahtjeva koji su u obradi. Naime, program je sada koncentriran na male obiteljske hotele i isključena je mogućnost sufinanciranja gradnje i opremanje soba i apartmana kako bi se izbjegla apartmanizacija obale. Svakako, mali hoteli niču i mimo ovoga programa i procjenjuje se da ih u Hrvatskoj postoji dvjestotinjak. “Barem 150 novih poduzetnika i hrvatskih obitelji zainteresirano je odmah početi s gradnjom malih hotela, posebno putem programa ‘Poticaj za uspjeh’. Vjerujem kako će biti premašena brojka od 300 novih hotela koliko se planira sagraditi u iduće tri godine, što će biti milijarda eura investicija. Drago nam je što su država, HBOR i druge banke prepoznale tu vrijednost i pomažu u stvaranju hrvatskih hotelskih poduzetnika jer obični privatni smještaj gubi bitku s tržištem. Uglavnom je riječ o objektima koji imaju četiri zvjezdice i u prosjeku se u njih ulaže od 1 do 2 milijuna eura. No ti projekti vrijede barem dvostruko više jer poduzetnici mahom već imaju svoje zemljište, postojeće objekte, sređene lokacijske i građevinske dozvole… Mali obiteljski hoteli imaju velike multiplikativne efekte na gospodarstvo jer angažiraju sve lokalno, građevinske tvrtke, opremu, prehranu. Omogućuju i cjelogodišnje zapošljavanje, a u konačnici produžetak turističke sezone”, kaže Šime Klarić, predsjednik Nacionalne udruge malih i obiteljskih hotela koja je pokrenula jedinstveni program – info call centar putem kojega će vlasnici obiteljskih hotela, ali i poduzetnici zainteresirani za gradnju moći dobiti financijske, marketinške, arhitektonske i druge savjete koji će im pomoći u realizaciji projekata. Sjedište mu je Splitu, a poveznica je između poduzetnika i državnih institucija. Poduzetnici će putem toga Centra sami moći izabrati stručnjake s predložene liste koji će biti izabrani javnim natječajem. Raspisan je za konzultante, arhitekte, dizajnere, a prema Klarićevim riječima, već su im se prijavila eminentna imena. Rad Info-call centra nadzirat će povjerenstvo od dva člana Upravnog vijeća ove udruge i po jednog predstavnika Ministarstva turizma, Hrvatske turističke zajednice i Instituta za turizam.

Postojeći kapaciteti “Mali obiteljski hoteli trebaju biti strateški pravac hrvatskog turizma. Sada ih je u Hrvatskoj dvjestotinjak, u Italiji više od 23.000, a u Austriji i Grčkoj između 8 i 10 tisuća. Austrijanci ih nisu gradili da bi Hrvati imali gdje skijati, već zato da poduzetnici i lokalno stanovništvo ima od čega živjeti jer ondje ne mogu uzgajati masline i kupus. U Hrvatskoj se 50.000 domaćinstava bavi smještajem turista i nerijetko nude i hranu. S tradicijom i gostoljubivošću, postojećim kapacitetima, takve je ljude lako pretvoriti u hotelijere. Pravi je trenutak za to, valja iskoristiti poticaje s kojima se suglasila i Europska komisija. Nemamo razloga ne graditi male hotele i ne postati europska Florida, imati turizam od kojega će živjeti i lokalno stanovništvo. Teško se boriti protiv velikog kapitala, no ekonomija malog razmjera može konkurirati na tržištu”, zaključuje Klarić, vlasnik malog hotela Sv. Mihovil u Trilju. Izvor: www.Poslovni.hr

]]>