Okrupnjavanje nije komasacija zemlje

HRVATSKA – Švedska će vlada u projekt uložiti ukupno 16 milijuna kruna, dok bi izradu projektne dokumentacije trebala financirati hrvatska vlada

Projekti okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj, a čija površina u prosjeku iznosi između tri i pet hektara, trebali bi pridonijeti povećanju proizvodnje, smanjenju uvoza i povećanju konkurentnosti domaćih proizvođača, kazao je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Dragan Kovačević. Cilj pilot projekta okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta, kako je rečeno, jest osmisliti hrvatski model okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta i provesti ga na pet odabranih pilot lokacija. Riječ je o lokacijama u općini Krašić i gradu Vrbovcu u Zagrebačkoj županiji, Novom Vinodolskom u Primorsko-goranskoj županiji, općini Tompojevci u Vukovarsko-srijemskoj županiji i općini Vidovec u Varaždinskoj županiji. Pokušaj države da za više godina proda, odnosno da u zakup i koncesiju, 1,2 milijuna hektara državnog poljoprivrednog zemljišta, od čega je 440.000 hektara obradivo, zasad nije dao očekivane rezultate. Provedbom pilot projekta očekuje se unaprjeđenje strukture poljoprivrednih gospodarstava, postizanje učinkovitije poljoprivredne proizvodnje te poticanje cjelokupnog razvitka ruralnih područja.

Početak provedbene faze pilot projekta očekuje se najkasnije u lipnju 2006. godine, do kada bi trebala biti izrađena projektna dokumentacija. Provedbena bi faza trebala trajati otprilike tri godine. Članovi radne grupe za provođenje projekta već su obišli odabrane pilot lokacije i upoznali se s problematikom na lokalnoj razini. Problem je što se zemlja u unutrašnjosti zemlje tradicionalno ne prodaje, a jedan od većih problema je i neriješeno pitanje zemljišnih knjiga, odnosno gruntovnice i katastra. Kovačević je napomenuo da se ne radi o »komasaciji komunističkog tipa«, već je riječ o sustavu dobrovoljnog okrupnjavanja zemljišta utemeljenom na profitu.

Dodao je kako će se hrvatski pregovarači nastojati u pregovorima s EU izboriti za što duže prijelazno razdoblje u kojem bi se onemogućila prodaja poljoprivrednog zemljišta strancima. Naime, cijena zemljišta u Hrvatskoj je višestruko niža nego u zemljama EU. Prosječna odgoda prodaje zemlje strancima u EU je pet godina. Osim toga, na kraju je na vlasnicima zemljišta hoće li zemlju prodati strancima. Na taj bi se način domaćim proizvođačima hrane dala prilika da se što bolje pripreme za veliku tržišnu utakmicu koja ih očekuje ulaskom Hrvatske u EU. Ana Budanko Penavić iz Ministarstva poljoprivrede, kazala je da će projekt u pripremnoj fazi biti financiran sredstvima švedske darovnice u iznosu od četiri milijuna švedskih kruna, a u provedbenoj fazi utrošit će se 12 milijuna kruna. Izradu projektne dokumentacije trebala bi financirati hrvatska vlada. Marinko Petković Izvor: Vjesnik www.vjesnik.hr

]]>