Otkriveno naselje staro 2200 godina

RESNIK – Jedinstveni arheološki nalazi u Resniku osvanuli su prilikom istraživanja u sklopu Projekta Eko-Kaštelanski zaljev, a istraživanja obavljaju arheolozi Gradskog muzeja Kaštela

 

U Kaštelima ponovno arheološka senzacija: prilikom istraživanja u sklopu Projekta Eko-Kaštelanski zaljev, koja se proteklih mjeseci provode u Resniku, na zapadnom dijelu istoimenog hotelskog naselja pronađeni su jedinstveni ostaci kasnohelenističkog i rimskog naselja s nekropolom (grobnicama) koji potječu iz 2. stoljeća prije Krista. Podnice od gline Istraživanja, koja su vodili arheolozi Gradskog kaštelanskog muzeja Ivanka Kamenjarin i Ivan Šuta te vanjski suradnik Ivan Carev, obuhvatila su 180 metara dužine prosječne širine pet metara, ovisno o rasporedu ostataka. Ovim radovima prethodila su i probna istraživanja, kada je obrađeno 12 sondi na širem prostoru te je utvrđeno da se na potezu ušća resničkog potoka do trećeg paviljona nalaze savršeno očuvani ostaci antičkog naselja također iz 2. stoljeća prije Krista. Zaštitnim istraživanjima preciznije je utvrđen karakter helenističke naseobine. Otkriveni temelji kuća i komunikacija u naselju pokazuju izrazito pravilan raster orijentiran u pravcu sjever-jug. U prostorijama su, kako otkriva kaštelanska arheologinja Kamenjarin, pronađeni ostaci podnica, koje su bile najčešće rađene od miješane gline i crvenice s ulomcima tegula i amfora koje su služile za hidroizolaciju. U podnicama su, ističe Kamenjarin, pronađeni i brojni pokretni nalazi, razni predmeti za svakodnevnu upotrebu, poput brončanih udica, raznih vrsta keramičkih posuda, novčića, fibula, keramičkih utega i poklopaca. Svi ti nalazi svjedoče o intenzivnom životu tijekom posljednjih stoljeća stare ere, a zanimljivo je kako se radilo o dobro organiziranim naseljima s dostupnim plodnim poljem koje je površinom bilo veće od kaštelanskih utvrđenih naselja iz 15. i 16. stoljeća poslije Krista.

Klaudijevi veterani Naselje je bilo povezano s isejskim naseobinama, u prvom redu Tragurijem. Iz ovog razdoblja potječe i nekropola sa sedam grobova, a zanimljiv je nalaz rimske komunikancije koja odgovara pravcu pružanja današnjeg Javorskog puta, odnosno radi se o komunikaciji smještenoj na pravcu Karda — Centurijacije salonitanskog agera. Širina ceste od gotovo pet metara, sa žbukanim rubnim zidovima, ističe arheologinja Kamenjarin, svjedoči o značenju komunikacije tijekom razdoblja rimske vladavine. Tada je, prema podacima iz pisanih izvora, na području današnjih nalazišta bilo naselje Sikuli, u koje je rimski car Klaudije naseljavao svoje veterane. Izvor: www.SLOBODNADALMACIJA.hr

]]>