Pasivna kuća – skupi idealizam ili ekonomična ekologija?

Npr. u Njemačkoj od 01. srpnja 1999. program za poticanje pasivnih kuća, koji provodi kreditna ustanova za obnovu (kfw) zamijenila je poticaje za nisko energetske kuće. Zbog ovih kredita s niskim kamatnim stopama ekološka alternativa pasivna kuća postala je zanimljiva i po pitanju ekonomičnosti.

Pasivna kuća – razlike u vezi nisko energetske kuće

Pasivna kuća razlikuje se od nisko energetske kuće:

Kompaktni način gradnje
Optimalna izolacija vanjskih dijelova kao zida, krova i poda
U-vrijednost, manji je 0,15
Staklo, koje ne propušta toplotu s Uw-vrijednosti manjom 0,80 W/m2k na svim prozorima
Ne postoji premosnica toplote konstrukcije za gradnju
Orijentacija prema jugu i nepostojanje sjena objekta
Veliki prozori na južnoj strani, koji maksimaliziraju dobitak solarne energije
Apsolutno vjetro-nepropusni oklop objekta
Visoko efikasni, kontrolirani uređaj za zračenje s povratom toplote
Uporaba regenerativne energije, kao npr. solarne
Nema potrebe za posebnim, aktivnim sustavom grijanja
Uporaba kućnih uređaja, koji štede energiju
Uporaba izmjenjivača zemljane toplote
U usporedbi s nisko energetskom kuća ušteda energije i do 80%
Pasivna kuća – kada kuća može dobiti taj naziv?

Kako bi se nazvala pasivnom kućom, njena godišnja potreba za toplotom ne smije iznositi više od 15 kWh/(m2a), što od prilike iznosi 1,5 litara ulja/m2 površine za stanovanje po godini. Usporedimo li to sa standardom gradnje novih zgrada osamdesetih godina (cca. 220 kWh/m2), vidi se očito smanjenje. Primarna potreba grijanja, to znači grijanje uključujući pripremu tople vode i struje u kući smije iznositi maksimalno 50 kWh/m2.

U standardnim kućama dodatno se potroši od prilike 32 kWh/m2 za zagrijavanje tople vode i 26 KWh/m2 za struju u kući. Ukupna potrošnja energije pasivne kuće niža je 4 faktora od prosječne potrošnje energije struje u kući i zagrijavanju tople vode u novogradnji prema važećim nacionalnim odredbama.

Koliko je bitno smanjenje potrošnje toplote u kućama pokazuje studija prema kojoj se 77% ukupne potrošnje energije u domaćinstvu troši na zagrijavanje prostorija.