Plaćanje plina po realnim cijenama

ZAGREB – Plaćanje plina po realnim cijenama moglo bi prouzročiti poskupljenje HEP-ovih i Petrokemijinih proizvoda

Najava predsjednika Inine Uprave Tomislava Dragičevića da će svi veliki, tzv. povlašteni potrošači, od iduće godine plaćati realnu cijenu plina, znatno višu od sadašnje, ili naći novog dobavljača zabrinula je čelnike HEP-a i kutinske Petrokemije, dviju tvrtki na koje otpada polovica ukupne potrošnje u Hrvatskoj. Naime, više cijene plina bi im znatno povećale troškove poslovanja što bi moglo potaknuti i poskupljenje njihovih proizvoda. Inin stav da veliki kupci koji mogu birati dobavljača moraju plaćati realnu cijenu plina logičan je zbog postojećih niskih cijena tog energenta, kaže Ivan Mravak, predsjednik Uprave HEP-a. Ali nelogično bi, kaže, bilo da se Ina olako odrekne jednog od dvaju najvećih kupaca u Hrvatskoj koji, za razliku od većine ostalih potrošača, velike količine plina troši tijekom cijele godine. Naime, u širokoj potrošnji se zimi troši znatno više plina nego ljeti. Zato će se za nekoliko godina svi boriti za takve velike potrošače, a nagli lomovi nikom ne koriste, smatra Mravak.

HEP će se stoga u pregovorima s Inom, koji će započeti ovoga tjedna, zalagati za postupni rast njihovih cijena prema tržišnoj razini u sljedeće tri godine. Također će tražiti da im uz dosad ugovorenih 770 milijuna prostornih metara plina godišnje osiguraju dodatnih 800 milijuna kubika godišnje, potrebnih za nove plinske elektrane u Sisku i Osijeku. Mravak pritom napominje da im Ina već dulje vrijeme isporučuje manje količine plina od ugovorenih kako bi napunila podzemno skladište Okoli, pa HEP mora trošiti više skupljeg loživog ulja, što im Ina ne nadoknađuje. I Boris Mesarić, predsjednik Uprave Petrokemije, očekuje da će u pregovorima s Inom postići kompromis o nešto višoj cijeni plina, ali i jamstvu isporuke potrebnih količina. Naime, plin najviše koriste kao sirovinu za proizvodnju umjetnog gnojiva. »Petrokemiji godišnje za treba 650 do 700 milijuna prostornih metara plina, a dosad nam je Ina isporučivala 500 do 550 milijuna kubika. Zato smo prošle zime stajali čak 3,5 mjeseca, što nam je stvorilo velike štete«, ističe Mesarić. Za Inin prijedlog da povlašteni potrošači iskoriste zakonsku mogućnost i izaberu drugog dobavljača plina tvrdi da je neostvariv.

»Ako bi u Hrvatskoj osigurali transportne kapacitete za dopremu plina to nam ne bi uspjelo u inozemstvu jer uvozni plin do Hrvatske stiže samo jednim plinovodom kroz Sloveniju, u kojem više nema slobodnih kapaciteta. A Ina, sigurno, ne bi konkurenciji prepustila svoj dio zakupljenog kapaciteta u tom plinovodu«, kaže Mesarić. Također pita zašto se stalno dozvoljava priključivanje novih potrošača na plinski sustav kad tog energenta nema dovoljno ni za postojeće. »Što bi im u takvim okolnostima vrijedio ugovor s višom cijenom i zajamčenoj isporuci potrebnih količina kad ih ne bi dobili jer svake zime zbog nedovoljnih količina prijeti raspad plinskog sustava? Zato se u to više nego do sada mora uključiti država. Osim toga, tržište energijom u Hrvatskoj još ne funkcionira jer za to ne postoje potrebni preduvjeti, pa ga država i dalje mora regulirati«, ističe Mesarić. Iako i Mravak i Mesarić očekuju da će s Inom postići dogovor o cijenama i količinama plina, obojica ističu da će se, ako pregovori propadnu u rješavanje problema morati uplesti Vlada kao vlasnik svih triju kompanija. U Ministarstvu gospodarstva očekuju da će se sve, barem između Ine i HEP-a, riješiti izravnim pregovorima, ali ne isključuju mogućnost posredovanja ako se ne postigne dogovor. Željko Bukša Izvor: Vjesnik www.vjesnik.hr

]]>