Plaćat će se porez na korov

HRVATSKA – U zakupu i prodaji državnog poljoprivrednog zemljišta prednost višegodišnjim nasadama i povrtlarstvu

Prema prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o poljoprivrednom zemljištu, ići će se ka ubrzavanju izrade programa korištenja državne zemlje, a vlasnici neobrađenog zemljišta plaćat će porez za zemlju zaraslu u korov. Tako, ako općine u roku dva mjeseca po stupanju zakona na snagu, ne dostave programe raspolaganja poljoprivrednim zemljištem to će učiniti županije. U zakupu i prodaji državnog poljoprivrednog zemljišta prednost će imati oni koji namjeravaju podizati višegodišnje nasade (voćnjaci, vinogradi i maslinici) i baviti se povrtlarstvom. Prijedlogom izmjena i dopuna Zakona, obradivo poljoprivredno zemljište u državnom i privatnom vlasništvu, koje se ne obrađuje, dalo bi se na korištenje fizičkoj ili pravnoj osobi na osnovu zakupa uz naknadu vlasniku zemljišta najdulje tri godine. Vlasnik neobrađene zemlje moći će se žaliti u roku osam dana od dana primitka odluke. U slučaju da nema žalbe, neobrađeno zemljište daje se na osnovu najpovoljnije ponude, pri čemu prednost imaju branitelji.

U Hrvatskoj je u privatnom vlasništvu nešto više od tri milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta, odnosno više nego u državnom vlasništvu – 1,2 milijuna hektara. Ali ni nakon tri godine od donošenja Zakona o poljoprivrednom zemljištu nije se uspjelo privatizirati značajniji dio zemljišta u državnom vlasništvu. Ministarstvo poljoprivrede je objavilo 156 natječaja za prodaju 32.008 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta. Od toga suglasnost za prodaju dobilo je 100 natječaja i to za 25.870 hektara. Za zakup je raspisano 196 natječaja za 82.789 hektara, a suglasnost za davanje u zakup dobila su 123 natječaja za 54.742 hektara. Za davanje državnog zemljišta u koncesiju raspisano je 128 natječaja kojima se predvidjelo podjelu 56.342 hektara. Suglasnost je dobilo njih 19 za 15.158 hektara.

Do sada provedeni programi raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem, a što su ih predložili gradovi i općine nisu ispunili očekivanja. Pokazalo se i da nikakvi poticaji – za njih će se ove godine izdvojiti 2,05 milijardi kuna – ne mogu uroditi plodom na vrlo malim i rascjepkanim poljoprivrednim površinama. Prosječna veličina obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva u Hrvatskoj je svega 2,8 hektara dok je taj prosjek u zemljama EU-a veći od 20 hektara. Mali posjedi stoga su postali ozbiljna kočnica razvoju poljoprivrede. Povrće, voće ili cvijeće još se i može podizati na nekoliko hekatara zemljišta, ali za ozbiljniju ratarsku ili stočarsku proizvodnju, za tržište, potrebno je imati više od 15 hektara zemlje. Marinko Petković Izvor: Vjesnik www.vjesnik.hr

]]>