Planiranje vlastitog vrta

Ako već posjedujete vlastiti vrt, a željeli biste ga iznova oblikovati, počnite tako da vrt najprije promatrate u ljetnim i jesenskim mjesecima. Pritom pazite na osvijetljenost suncem, svijetlost i sjenu, uvjete tla, klimatske uvjete, potrebe različitih biljaka za vodom i ponašanje vrta po kiši. Svoje ideje prikupljajte u dnevniku.

U tom početnom razdoblju, možete svoj vrt oživiti s ljetnim cvijećem, lončanicama i brzo rastućim puzavkama na osloncima i potpornjima. Kako ćete urediti nov vrt ili preoblikovati stari, najbolje je planirati po zimi. Veličina parcele i njen položaj (na ravnici / na obronku, te smijer neba) utječu odlučujuće na mogućnosti uređenja. Veliku parcelu možemo urediti potpuno drugačije nego maleni vrt oko kuće u nizu, a isto tako parcelu na sjevernoj strani padine drugačije nego na sunčanoj južnoj strani.

Na vrtu s visokim drvećem teško će se naći sunčanih površina za povrće ili bujne trajnice. Pripazite i na zaštitu od pogleda s ceste ili od susjeda, te na problematične zone (kao što je npr. hrpa komposta), koje trebaju poseban prostor gdje bi bile skrivene. U svakom slučaju, možete s pravim znanjem napraviti privlačan vrt, na kojega možete biti ponosni. Pokušajte poštivati želje i predodžbe svih članova obitelji. Pritom vam mogu pomoći sljedeća pitanja:

Imate li djecu?

U tom slučaju planirajte siguran prostor za igralište, kojega neće biti teško održavati. Mala djeca su najčešći korisnici vrta. Osim različitih igračaka, kao što su ljuljačka, pješčanik i konstrukcija za puzanje, oblikujte još i veliku travnatu površinu, koja će obrubljivati nezahtjevne i robusne biljke. U blizini nikako ne smije biti grmova s trnjem ili s osjetljivim cvijetovima. Isto tako, najbolje se potpuno odreći otrovnih biljaka kao što su tisa, obična zanovijet, tuja ili Euphorbia cyparissias.

Volite li cvijeće?

Neka tada izmjenu godišnjih doba prati bujna cvatnja. Pritom uzmite u obzir vrijeme cvatnje pojedinih biljaka, te njihove kombinacije boja. Cvijeće je najbolje posaditi u blizini terasa, prozora i prostora za sjedenje. Za vazu su najprimjerenije Hemerocallis, ivančice, Nepeta cataria, lavanda, sikavica, astre, Gypsophila paniculata, različite trave, te Achillea filipendulina.

Ako ste praktičan tip:

Ukoliko svoje vrijeme najradije provodite na terasi ili na prostoru za roštilj, neka vaš vrt ne bude previše zahtjevan za njegu. U tom slučaju planirajte lozu, koja će služiti svim namjenama, te nezahtjevne biljke puzavke i grmove. Trajnice su višegodišnje i ne zahtjevaju toliko njege kao ljetno cvijeće, koje treba svake godine iznova posaditi i potom odstraniti.

Mnogim ljudima povrće i voće iz vlastitog vrta posebno je važno.

Povrtni vrt iziskuje puno sunca. Ukoliko je moguće, neka vrt bude blizu kuće, a možete ga kombinirati i sa posađenim začinima. Ako je vaša parcela na severnoj strani uzvisine, pokušajte napraviti terase, čime dobivate ravnu površinu, te povećavate obasjanost suncem.

Ukoliko ste pravi oduševljenik prirodom, najviše će vas usrećiti prirodni vrt s travnjakom i cvijećem, te malim ribnjakom. Iako pazite, ako imate malu djecu, ribnjak je za njih posebno privlačan i treba ga ograditi ili pokriti rešetkom. Prirodni vrt zahtijeva više njege nego što mislimo i nije primjeren za obiteljski vrt. U prirodni vrt s domaćim raslinjem možemo posaditi bazgu, lijesku, šipak, javor, bukvu, brezu, vrbu, Sorbus aucuparia i mnoge druge.

4. Na kraju najčešće odaberemo svojevrsnu kombinaciju vrta za ukras, korištenje i igru. Za cijeli vrt planirajte oko 10% troškova koje ste namijenili gradnji kuće. To vam se na prvi pogled može učiniti mnogo, ali pomislite na sve one lijepe sate koje ćete provesti na vrtu.

Važno je poštivati sve zakonske odredbe, kao što su građevinski nacrti i minimalna udaljenost drveća od susjedne pracele. U nekim slučajevima, susjedi mogu zajedno urediti svoje parcele i tako dobiti veću površinu. Zajednički uređeno igralište za djecu ne štedi samo troškove, već donosi djeci dodatno veselje.

Kada se odlučite gdje će se što na vrtu nalaziti, možete započeti sa skicom svog budućeg vrta (1). U prvoj fazi planiranja može vam biti od velike pomoći gruba skica vrta, te na njoj naznačeni najvažniji elementi. Vizualizirajte svoje planove.

Cijevi za zalijevanje mogu zamijeniti okvir oko gredica, uže može označiti stazice i živu ogradu, metle mogu simbolizirati grmove, veliko grmlje može biti označeno kartonskim kutijama, a građevinskim kolicima mogu se zamijeniti posude za otpatke. Poslužite se ovim predmetima kako biste ih premještali po vrtu dok ne nađete pravi raspored. Pritom pripazite na smjer neba i vjetra, kao i na to kamo kuće i drveće bacaju svoje sjene. Uzevši sve to u obzir, nacrtajte koliko je moguće detaljniji nacrt, te u njega upišite klimatske uvjete

Uređenje vrta

Primijenjujući naše savjete, možete gotovo sve poslove (izuzev nekoliko iznimki) napraviti sami i pritom puno uštediti. Ukoliko ste početnik, počnite s manjim proktima na kojima možete prikupiti iskustvo, pa se onda možete prihvatiti i težih poslova.

Pri izvedbi svojih projekata slijedite sljedeći redosljed: postavite i izgradite oblikovne elemente kao što su ribnjak, puteljci, zidovi, gredice, prostor za sjedenje, pergola i igralište, planirajte sistem za navodnjavanje, obavite sve poslove sa zemljom, napravie plan sadnje i odaberite biljke, posadite drveće, ugradite sustav za navodnjavanje, posijte travu, posadite ili posijte ruže i povrće.

Postavljanje vrtnih stazica

Vrtni puteljci omogućuju nam da prolazimo vrtom u svako godišnje doba bez zaprljanih cipela, a osim toga čuvaju naše biljke. Puteljke planirajte tako da logično povezuju različite dijelove vrta. Neka zavoji doista budu utemeljeni, jer ćete u protivnom brzo početi raditi prečice preko trave. Potrebno je planirati blagi pad u jednom smjeru. Kod gradnje treba paziti i na pravu dubinu od 60 cm. Neka podloga bude nešto šira od same staze, kako bi voda mogla otjecati, a trava ne bi previše brzo zarasla stazu.

Podloga je najčešće napravljena od šljunka i šodera, te posteljice od sitnoga pijeska. U podlogu se polažu izabrane ploče, dok se prostori među njima ispunjavaju pijeskom. Tako napravljeni putevi nisu pogodni za vožnju automobilom. Vrtne staze možete napraviti i od drugih materijala kao što su pirodni kamen, beton, ploče, šljunak, šoder ili impregnirano drvo, kao i drobljena ukrasna kora. Svi materijali imaju svoje prednosti i mane. Tako je prirodni kamen vrlo skup, drvo kada je mokro klizi, a u šljunku izraste korov.

Postavljanjem određenih elemenata možemo naglasiti i uljepšati određene predjele vrta. Poglede trajno privlači razno drveće i grmlje, naročito drveće neobična oblika ili cvijeća, te zimzeleno drveće i ono koje je posebno zanimljivo u jesen, npr. viseća vrba, viseća bukva, pavlovnija, ukrasna trešnja, ukrasna jabuka, crvenocvjetni glog, Viburnum opulus sterile, tisa, Juniperus, crvenolisna ukrasna trešnja, ukrasna šljiva, bukva i lijeska, te šarenolisni američki javor.

Ljeti možete postaviti prijenosne elemente, kao što su biljke u posudama i sl. U jesen nam grmlje intenzivne boje listova produžuje sezonu na vrtu. Zimi poglede privlači zimzeleno drveće i grmlje. Pažnju možete privući i s predmetima kao što su vaze i kipovi.

Prolazi od cvijeća

Prolaze možemo napraviti od rešetkaste drvene, žičane, metale ili plastične konstrukcije, oko koje se omataju biljke puzavke. Pritom je važno osigurati dovoljnu visinu i širinu, kako bismo usprkos bujnog raslinja bez teškoća mogli prolaziti kroz prolaze. Ukoliko koristimo drvo, ono mora biti dubinski impregnirano.

Kao puzavke su primjerene puzajuće ruže, Clematis, glicinija, Polygonum Aubertii, sitno pasje grožđe, divlja loza, puzajuća hortenzija i bršljan.

Otoci od cvijeća unose u vrt raznolikost i dijele ga na odvojene prostore. Napravite ih tako da gredicu povisite s nešto humusa i obrubite je kako se zemlja ne bi ispirala na put ili na travu. Šest tjedana nakon sadnje biljke pognojite, a u razdoblju suše ih zalijevajte.

Tlo pokrijte usitnjenom korom ili šljunkom, dok ih biljke ne prerastu. Kako biste od mraza zaštitili osjetljive biljke, pokrijte ih dračem, a oko trajnica, te drveća i grmlja naspite kompost. Pazite na to da uvijek cvate barem jedna biljka, te da boje cvijeća budu usklađene. Ruže različitih veličina možete povezati travama, a na rub možete posaditi baršunaste trajnice.

Visoka gredica

Ovdje se radi o posebnim oblicima gredica. Podignuta gredica namijenjena je prije svega prostorima na kojima imamo problema s tlom (stalna vlaga, kiselo tlo). Uredimo je u stabilnom drvenom okviru (npr. stari željeznički pragovi). Visoke gredice posebno su plodne, biljke uspjevaju bolje i prije dozriju.

Erozija. Kod vrtova na padini možemo različitim radnjama spriječiti eroziju tla. Tako npr. možemo zasaditi grmove, trajnice ili zimzelene pokrovne biljke, postaviti zidove od kamena ili palisadnog drveta ili pak upotrijebiti kamena korita. Osim terase, puno veselja može nam donijeti i vrtna klupa, koju smo postavili na idiličnom mjestu, okruženom mirisnim cvijećem, ili pak od vjetra zaštićen vrtni paviljon.

Voćke, puzajuće biljke i grmlje možete uzgajati na potpornju u obliku luka. Ne samo da tako možete imati bogati urod, već je i lijepo za vidjeti.

Kameni vrt

Neke biljke nalaze u kamenom vrtu idealne uvjete za rast. Kameni vrt unosi čar alpskih krajeva u vaš vrt. Kameni vrt gnojimo malo ili uopće ne gnojimo.

Tlo bogato humusom pomiješamo sa pijeskom. Najbolje je upotrijebiti kamenje pronađeno u okolici. Upotrijebite radije manje velikog, nego puno malog kamenja. Odreknite se snažno rastućih trajnica, jer one potiskuju male i sporo rastuće alpske biljke. Nezasađenu površinu prekrijte pijeskom ili drobljenim šljunkom. To nudi alpski utisak i sprečava rast korova.

Žive ograde za zaštitu od buke

Žive ograde štite od buke i zbog toga u određenim krajevima imaju veliki značaj, kako za kuću, tako i za vrt. Takve žive ograde trebaju puno prostora, jer ih za optimalan učinak treba posaditi u dva reda. Učinak ublažavanja buke razlikuje se od biljke do biljke.

U svakom slučaju, posadite velike biljke koje po zimi imaju gusto lišće. Kako bi živa ograda nudila zaštitu i po zimi, izaberite zimzelene biljke. Pazite i na uvjete koje mjesto sadnje nudi samim biljkama. U obzir dolaze npr. Ilex Aquifolium, rododendron, španjolska bazga, forzicija, crveni glog i grab.

Drveće u principu možemo saditi u jesen ili u proljeće, ali je jesenska sadnja bolja od proljetne, jer se tako sitno korijenje oblikuje već u jesen, pa biljka u proljeće počne snažno rasti. Neka jama u koju sadimo bude veća od korijenske grude, kako bi korijenje raslo u rahlu zemlju. Dno jame potrebno je prorahljati. Korijen mora biti vlažan i savitljiv. Grane treba skratiti za 1/4 dužine, a korijenje blago podrezati. Žičanu košaru oko korijena ne treba odstranjivati, jer će ubrzo zahrđati u zemlji. Folija u koju je obično zavijen korijen, obično se isto tako raspadne u zemlji.

Korijen namočimo u tekuće blato, u koje smo dodali tvar koja potiče tvorbu korijenja. Biljku zatim postavimo u jami napunimo je s poboljšanom zemljom. Na kraju postupaka biljku zalijemo i zemlju dobro utabamo.

Izvor. www.Masmedia.hr

]]>