Plin do Dalmacije 2009. ili 2010. godine

ZAGREB – Gradnja magistralnog plinovoda od Pule do Karlovca počinje 18. siječnja. Prvo će početi gradnja od Vodnjana do Marčelja u dužini od 53,8 kilometara.

Rečeno je to u utorak u Vladi na sjednici Povjerenstva za provedbu Plana razvoja, gradnje i modernizacije plinskog transportnog sustava u Hrvatskoj od 2002. do 2011. »Hrvatska mora osigurati više dobavnih pravaca plina kako ne bi bila ovisna o političkim borbama, kojih smo nedavno bili svjedoci između Rusije i Ukrajine. Dao sam nalog da se planirani završetak gradnje magistralnog plinovoda od Bosiljeva do Splita skrati za najmanje godinu dana, s 2011. na 2010., no najnoviji razgovori pokazuju da on može biti gotov i 2009. Tu nećemo stati, nastavljamo s plinovodom do Dubrovnika«, rekao je na sjednici premijer Ivo Sanader, napominjući da projekt plinofikacije Hrvatske nije ništa manje važan od gradnje autocesta. Uz premijera i ministre, sjednici su prisustvovali župani i gradonačelnici kroz čija će područja ići magistralni plinovodi. Radovi na trećoj dionici plinovoda Pula – Karlovac, od Marčelja do Delnica dugoj 46,7 kilometara, trebali bi početi sredinom veljače, a na četvrtoj – od Delnica do Karlovca, dugoj 76,8 kilometara, do ožujka. Očekuje se da će do kraja ožujka početi i gradnja prve dionice od Pule do Vodnjana, duge 13,4 kilometra.

U tijeku je intenzivno rješavanje imovinsko-pravnih poslova. Cijeli plinovod od Pule do Karlovca trebao bi biti gotov do sredine 2006., a koštat će oko 90 milijuna eura. »Taj plinovod ima stratešku važnost, jer će osigurati izravnu dobavu prirodnog plina sa sjevernojadranskih polja, otvara mogući novi uvozni dobavni pravac, te omogućuje plinofikaciju Istarske, Primorsko-goranske i Karlovačke županije«, istaknuo je Branko Radošević, predsjednik Uprave Plinacroa, gdje je u utorak potpisan ugovor o početku gradnje druge dionice plinovoda Pula – Karlovac. Što se tiče plinovodnog sustava središnje i istočne Hrvatske, Radošević je rekao da do kraja 2006. treba završiti magistralni plinovod od Lučkog do Slavonskog Broda, te plinski sustav Baranje. Nakon toga slijedi gradnja magistralnog plinovoda od Slavonskog Broda do Donjeg Miholjca. Taj bi se plinovod trebao nadovezati na međunarodni plinovod od Donjeg Miholjca do Dravszerdahelyja u Mađarskoj, što je ujedno najvjerojatniji novi dobavni pravac plina za Hrvatsku. »Pravac iz Mađarske je važan jer ćemo se moći vezati na plinovod iz kaspijske regije«, rekao je dr. Mirko Zelić iz Ine.

Istarski župan Ivan Jakovčić istaknuo je da je Istra spremna za gradnju plinovoda od Pule do Umaga, te da ona može početi 2007. »Kako će plinovod prolaziti kroz Plomin, trebalo bi razmišljati o zamjeni ugljena s plinom u plominskoj termoelektrani«, rekao je Jakovčić. Gradnja plinovodnog sustava Like i Dalmacije treba početi 2007. gradnjom magistralnog plinovoda od Bosiljeva do Splita, u dužini 295 kilometara. U tijeku je usklađivanje trase tog plinovoda s prostornim planovima županija, detaljno definiranje trase, te izrada stručnih podloga i studije utjecaja na okoliš. Počele su i pripreme za gradnju plinovoda od Splita do Dubrovnika. Na sjednici je istaknuto da na svim projektima ima najviše poteškoća na rješavanju imovinsko-pravnih poslova.

Nova skladišta plina u Okolima i Beničancima U dva razdoblja, od 2002. do 2006. i od 2007. do 2011., treba realizirati tri pravca plinovodnih sustava, Pula – Karlovac, Istra i Dalmacija, središnja i istočna Hrvatska. U razdoblju 2002. – 2006. u realizaciji je 1,5 milijardi kuna, a za razdoblje 2007. – 2011. u pripremi je oko milijarda kuna. »Sa svim dobavnim pravcima možemo osigurati 5,5 milijardi prostornih metara plina«, rekao je Mirko Zelić iz Ine, dodajući da je u planu od 2008. do 2012., gradnja novih podzemnih skladišta plina, i to produbljivanjem skladišta u Okolima i gradnjom u Beničancima čiji bi kapacitet bio do dvije milijarde prostornih metara plina. Gordana Petrovčić Izvor: Vjesnik www.vjesnik.hr

]]>