Podne obloge

Zbog njihove relativne veličine ( ca. 0,4 m2 površine podne obloge po m3 prostornog sadržaja) predstavljaju potencijalni izvor opterećenja za štetne materije u unutarnjem prostoru.

Sljedeća posebnost; kod male djece u dobi «puzanja» njihova je koža često u tim prvim pokušajima koračanja izložena intenzivnom kontaktu s podnim oblogama. To je stanje koje od odgovornih roditelja zahtijeva posebnu brigu prilikom odabira odgovarajućih podnih obloga, jer osim alergena iz podne prašine opasnost također predstavljaju i biocidi ( sredstva za uništavanje insekata i plijesni).

Zahtjevi u pogledu podnih obloga

Današnji zahtjevi koji se postavljaju pred podne obloge kao primjerice trajnost, izdržljivost, sposobnost habanja, higijena, lakoća održavanja, dobra otpornost na vatru i ugodnost, često su razlogom za kemijsku obradu uporabljenih materijala , kako bi se omogućila kombinacija svih tih svojstava.

Tražene osobine građevinskih materijala stoje u suprotnosti sa željama kupaca za « zdravim proizvodima» u njihovom prostoru za stanovanje.

Ekološki osvješteni kupci neće voditi brigu samo o manjim opterećenjima unutarnjeg zraka zbog isparenja štetnih sastojaka iz podnih obloga, već će razmišljati i o ekološki prihvatljivim postupcima proizvodnje. Osim toga prije ugradnje treba razmišljati i ima li željeni proizvod mogućnosti primjene postupka ekološki prihvatljive reciklaže.

U najboljem slučaju bi se sirovine iz podnih obloga trebale iskoristiti za proizvodnju novih građevinskih materijala. Bitna karakteristika podnih obloga jeste mogućnost njihove opteretivosti. Soba za goste i ostava ne zahtjevaju podove za veća opterećenja, ali primjerice prodajni prostori svakako da. Sustav prema kojem se podne obloge dijele opisan je u ovome poglavlju detaljnije.

Mase za izravnjavanje

To su tekuće mase u vidu žbuke, koje koriste za izravnavanje neravnina na zidu i podu, a nanose se u tankom sloju. To je važno da bi se ostvarila najveća moguća kontaktna površina za nastavak gradnje.

Neke se mase za izjednačavanje za podove ne moraju nanositi ravno, jer su samo nivelirajućeg karaktera, to znači da se na bazi njihove konzistencije postiže izravnavanje («nivelirajuća lopatica za izravnavanje»). Sredstva za uporabu: sve vrste žbuke, gips, mase za izravnavanje.

Daske

Drvene daske predstavljaju prirodne podne obloge koje možete dobro polagati i sami (kućni majstori). U principu postoji dvojba zbog činjenice da se postavljanjem dasaka gubi na visini prostorije, jer je neophodna donja podloga.

Daščane se obloge izrađuju od smreke,bora, hrasta, jasena, javora, pri čemu treba znati da bor i smreka spadaju u mekše vrste drveta te se tako ne mogu jako opteretiti. Inače se odabir drveta vrši prema osobnom ukusu, prirodnoj boji i ornamentiranju u drvetu.

Moderne drvene daske ugrađuju se po principu pera i utora,dakle dozvoljavaju postavljanje bez fuga.

Upute za polaganje

Na pod se postavljavaju valoviti kartoni za izolaciju buke od koraka, a zatim dodatno i trake kokosovog drveta. Zatim se postavljaju okvirne gredice odnosno letvice u razmaku od 50-60 cm.

Kod debljih dasaka su razmaci veći:

debljina daske razmak letvica 24 mm 60 cm 30 mm 80 cm 36 mm 100 cm 48 mm 150 cm 60 mm 200 cm

Letvice se učvršćuju za pod vijcima kako bi se izbjeglo prenošenje buke od koraka. Između drvenih letvica se čvrsto utisne sloj pamučne izolacije kao vrsta toplinske i zvučne izolacije( mogući su i neki drugi materijali).

Izolacija se oprezno postavlja tako da se eliminiraju otvori koji bi propuštali zvuk. Konstrukcija od letvica se također ne postavlja direktno na zid, jer i tu dolazi do prijenosa zvuka na zidovima. Preko izolacije i letvica se postavlja folija ili valoviti karto, a tek se onda postavljaju daske.

Treba točno napraviti plan postavljanja daske, paralelno s padom svjetlosti, jer su tako spojne fuge manje vidljive, prostorija izgleda veća a i ornamentiranje dolazi bolje do izražaja. Prva daščica se postavlja na zid, ali nikada direktno, već uz pomoć steznog klina ostavlja 1-1,5 cm prostora prema zidu.

Taj otvor se kasnije pokriva prilagodnom letvicom. Prva daščica se može učvrstiti vijcima da se ne pomjera, kasnije se vijci uklone. Zatim se postavlja druga daščica, uz pomoć čekića se svaka sljedeća čavla »skriveno»; to znači čavli se postavljaju ukoso u falc između utora daščice te se čavli pomoću konusnog otvora na glavi čavla, upuštaju. Na taj način se daščice slažu jedna do druge. Prije učvršćivanja čavlima može se u utor i pero staviti malo ljepila.

Prije kupnje treba točno izračunati koliko paketa daščica treba kupiti i koje dužine, kako bi se izbjeglo suvišno rezanje. Kako su sve daske s kontinuiranim perom i utorom mogu se na kraju razilaziti, zato se prilikom polaganja treba voditi računa da su rezane daske što je moguće više u jednoj liniji, te da se stvori optički lijepi uzorak.

U cilju obrade površine drvo se najprije brusi, zatim se nanosi uljna podloga, najbolje valjkom. Zatim se utrlja pčelinji vosak. Tako nastaje površina koja je opteretiva i otporna na habanje.

]]>