Poduzetničke zone čekaju na prostorne planove

SLAVONSKI BROD – Da je investitora zainteresiranih za gradnju pogona u Slavonskom Brodu i više nego što ih posljednjih mjeseci “iz rukava” izvlači gradonačelnik Mirko Duspara, njihove su nakane, teškom životu nezaposlenih Brođana potrebne kao kruh svagdašnji, pred vrlo teškom birokratskom barijerom.

Uz lanjski Generalni urbanistički plan, Grad na Savi prostornim je planovima, kao i drugi gradovi u RH, “pokriven” sa samo 20 posto pa će u iduće četiri godine izdvojiti 3 milijuna kuna kako bi to podignuo na bar 50 posto. No još većom preprekom gradnji novih industrijskih pogona jest treća stepenica prostornog planiranja. Detaljne planove nemaju neke najzanimljivije poduzetničke zone, poput Vijuša (stadion, bazeni, hotel itd.) ili Bjeliša (velika zona malog gospodarstva). Za svakog od njih, kaže koordinatorica gradskog odjela za graditeljstvo Željka Perković, treba minimalno šest, optimalno dvanaest, a u hrvatskoj praksi i koji mjesec više. Da sve bude i gore za poduzetnike, ali i političare na vlasti, jer vrijeme za ispunjenje obećanja curi kao pijesak iz šake, detaljnog plana nema ni Zona malog gospodarstva u “Đuri Đakoviću”, koja poduzetničke apetite zadovoljava privremeno, dok se ne nađe financijer iskopa i zaštite arheoloških nalazišta na Bjelišu.

Srećom smo bar tu proceduru pokrenuli još jesenas pa se na detaljni plan te zone neće morati čekati u nedogled, nego će na raspolaganju poduzetnicima biti već od ljeta – kaže Perković. – K svemu, gdje se dodiruju, prostorne planove moramo uskladiti sa susjednim općinama, primjerice s Klakarom i Donjom Vrbom na ambicioznom projektu širenja lučke zone na Savi. Toliko o isprepletenosti prostornih planova i poduzetništva, no ništa bolje nije ni kad je u pitanju stambena i slična (hoteli, ustanove) gradnja. Koliko zbog već spomenutih problema koji tište poduzetnike, toliko i zbog praktički već zastarjelog iako tek prije godinu dana izglasanog GUP-a. – Samo naizgled čudno, dok se ne zna da je rađen prema podlogama koje su autorima s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu dane još prije pet godina, otkad se toliko toga promijenilo – kaže nam Perković.

Iako neupitni stručnjaci, autori GUP-a bili su pomalo “tvrdi” oko pitanja struke s jedne i propisa s druge strane pa je njegova izrada umjesto dvije i pol potrajala čak četiri godine. Onda su došli i amandmani na namjenu dviju važnih gradskih lokacija, Ciglanske bare i ugla Svačićeve i Gupčeve ulice, što je odnijelo još pola godine. I sad, iako još nije u potpunosti ni zaživio, spomenuti GUP zreo je za ne baš zanemarive izmjene i dopune. Tim više što su povjerenstvu za kontrolu promaknule i greške u tretmanu nekih javnih objekata, poput crkve na Budainci ili dječjeg vrtića na Mikrorajonu pa čak i Muzeja brodskog Posavlja, ali i još desetak važnih gradskih objekata. Ostalo je otvorenim i uklapanje u taj plan i divlje gradnje, nabujale (po)ratnih godina rad brojnih izbjeglica iz Bosanske Posavine. Repovi se vuku i danas. Lani su inspekcije našle još 32 relativno “friške” kuće nepotpunih “papira”. Ponajviše je takvih podno Dilja u Brodskom Vinogorju i Podvinju, ponešto na Jelasu i Velikom Polju te, gotovo uobičajeno, u Romskom naselju. Autor: Z. MATIČIĆ Izvor: Glas Slavonije www.glas-slavonije.hr

]]>